Od petka novi udar na standard građana: ‘Skuplji plin i struja će, unatoč Vladinim mjerama, najteže pogoditi najsiromašnije‘

Poskupljenje cijena plina i električne energije stiže s 1. travnja, što nije najbolja vijest za džepove građana. Plin će u prosjeku biti skuplji 16 posto, dok će cijena struje porasti u prosjeku za 9,6 posto.

Nova cijena plina trebala bi biti smanjena kroz Vladine mjere pa je 9. ožujka donesen prijedlog izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, što bi 1. travnja također trebalo stupiti na snagu.

Goran Babić, direktor HERA-e, prošlog je tjedna rekao da će stopa PDV-a biti smanjena s 25 na pet posto za razdoblje od idućih 12 mjeseci te da bi nakon toga trebalo biti 13 posto.

“Odlukom u subvencioniranju dijela cijene plina za krajnje kupce kategorije kućanstvo smanjit će se trošak u iznosu od 10 lipa po kWh, kao i za krajnje kupce kategorije poduzetništvo, u iznosu od 15 lipa po kWh”, rekao je Babić.

O paketu Vladinih mjera za ublažavanje cijena plina i struje za HRT su jutros govorili državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, šef Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca.

Majdak je rekao da su Vladine mjere doprinijele smanjenju inflatornog pritiska i da poskupljenje plina bude ublaženo pa je objasnio da je Hrvatska jedna od rijetkih država EU-a koja je to učinila. Kosanović je komentirala da je paket mjera bio nužan te da utječe na smanjenje svih negativnih efekata.

“Vidjet ćemo koliko će biti dostatan, za sada se čini da neće jer se na globalnom planu događaju velike promjene i svaki dan svjedočimo nečemu novome na što treba reagirati, Zbog klimatskih promjena bi ovo mogla biti vrlo zahtjevna godina u poljoprivredi i ovo neće biti dostatno. Mjere su važne jer su stabilizirale stanje. Teret je na svima, poslodavci su učinili maksimum svojih mogućnosti. U vrijeme velikih spirala koje su rezultirale inflatornim učincima, veliki dio proizvoda nije poskupio i teret tih promjena su na sebe preuzeli primarni proizvođači hrane”, rekla je Kosanović.

“Ovo je dobrodošao paket mjera i on će ublažiti jedan pritisak cijena, no problem je što su u Hrvatskoj i do ovih poskupljenja cijene bile izrazito niske plaće i mirovine koje nisu bile dostatne za pokrivanje redovitih mjesečnih troškova. Prosječna košarica za tročlanu obitelj je iznosila oko 7.800 kuna prije svih poskupljenja, a optimalna košarica za takvu obitelj bi bila oko 10.500 kn. Kada pogledamo strukturu troškova, veliki dio kućanstava je u velikim problemima, što se posebice odnosi na staračka kućanstva i ona u ruralnim sredinama”, rekao je Sever.

Upitan bi li Vlada trebala ići u pravcu podizanja neoporezivog dijela dohotka, šef Nezavisnih sindikata kaže da bi mogli ići do 5.000 kuna, ali da to na najsiromašnije neće imati učinka.

Bozidar Vukicevic/Cropix

Po pitanju dodatnih mjera, Majdak veli kako je ovaj prvi paket mjera bio posvećen inflatornom pritisku prije rata u Ukrajini.

Dodaje da Vlada promišlja kako bi pomogla ugroženim građanima i kako bi pritisci povezani s potrošačkim cijenama bili što manji. Kada je riječ o smanjenju PDV-a na gorivo, Majdak kaže da će resorna ministarstva naći moduse kako bi i to ublažili.

Hrvatska ima solidnu prehrambenu industriju s dugom tradicijom, naglasila je Kosanović i dodala da prilično toga dobivamo iz vlastitih izvora. Dodaje da se u ovom trenutku građani ne moraju brinuti o nestašici. “Povremeno nastane psihoza radi koje nestaju pojedini artikli s polica, što je potpuno neutemeljeno i radi se o umjetno stvorenom efektu”, rekla je.

“Ne prijeti nam nestašica poljoprivrednih proizvoda, na razini EU-a je nesmetan tijek robe i hrane. Hrvatska je u tim okvirima samodostatna, što se tiče žitarica i izvozi se određena količina. Nema potrebe za stvaranjem zaliha. Robne zalihe se obnavljaju i dopunjuju”, komentirao je Majdak.

“Cijene su značajno skakale, što se vidjelo na uljima i mastima, ali i na nizu drugih proizvoda. Ovo spuštanje PDV-a ne jamči da će se krajnje cijene sniziti. Vlada nema nikakvih mehanizama kojima bi ikoga prisilila da zato što se iz proračuna odrekla dijela tih sredstava u prihodima, da će na drugoj strani netko to prepustiti građanima i krajnjim kupcima u nižim cijenama”, govori sindikalist Sever.

Kosanović smatra da je daljnje rasterećenje plaća potrebno te da HUP radi na takvom prijedlogu. “Cijena rada je u Hrvatskoj previsoka i trebamo naći načina kako da smanjimo opterećenje poslodavaca, a dio koji ide radnicima povećamo”, zaključila je Kosanović za HRT.