Želimo promjene. Promjene su našem obrazovnom sustavu nužne!
To su najčešći odgovori dalmatinskih ravnatelja osnovnih i srednjih škola koje smo pitali za razloge zašto su se upravo njihove škole prijavile na javni poziv Ministarstva obrazovanja i znanosti za provedbu eksperimentalne faze kurikularne reforme već od iduće jeseni i nove 2018./2019. školske godine.
Među 215 osnovnih i srednjih škola, uključujući i područne, iz cijele Hrvatske koje su podnijele zahtjev za uključenjem u eksperimentalnu fazu, s područja četiriju dalmatinskih županija stiglo je ukupno 27 prijava – javilo se 16 osnovnih i 11 srednjih škola.
Najviše prijava, logično, stiglo je iz Splitsko-dalmatinske županije, ukupno 13 (deset osnovnih i tri srednje škole), no to je tek deset posto od svih osnovnih i srednjih škola iz te županije. Iza nje slijedi Dubrovačko-neretvanska županija s osam prijava (četiri osnovne i četiri srednje škole), ili ukupno 17 posto škola s toga područja, dok je vrlo slab odaziv zabilježen u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, odakle su se prijavile svega po tri škole iz svake od njih. Dok to u Šibensko-kninskoj čini osam posto svih škola, Zadarska županija se s Gradom Zagrebom prema (postotnom) odazivu našla na samom dnu – svega pet posto škola s tih područja izrazilo je želju za sudjelovanjem u eksperimentalnoj školi koja inače nosi radni naslov "Škola za život".
Pogleda li se, recimo, Krapinsko-zagorska županija, iz koje se prijavilo čak 30 posto svih škola, ili Osječko-baranjska, iz koje konkurira 29 posto osnovnih i srednjih škola, moglo bi se reći da je spremnost dalmatinskih škola da se uključe u pilot-fazu obrazovne reforme ipak skromna.
Pogotovo se to može vidjeti na primjeru velikih gradova, županijskih središta: iz grada Splita javila se tek jedna osnovna škola (OŠ "Lučac"), kao i iz grada Dubrovnika (OŠ Ivana Gundulića), dok se iz Zadra i Šibenika nije prijavila nijedna osnovna škola. Iz Splita i Dubrovnika nije se, pak, prijavila nijedna srednja škola, dok je iz Zadra "kandidaturu" istaknula samo srednja Strukovna škola Vice Vlatkovića, a iz Šibenika dvije srednje škole, Prometno-tehnička te Tehnička škola. Interes za uključenjem pokazale su, s druge strane, neke škole na otocima, poput onih na Braču, Hvaru, Korčuli, Visu, ali i u zaleđu, poput osnovne škole u Benkovcu ili srednje škole u Obrovcu.
Tko će doista od svih prijavljenih škola ući u eksperimentalnu fazu, znat će se u petak.
– Učitelj koji ne želi sudjelovati u različitim promjenama i raditi na sebi ne može naći sreću i zadovoljstvo u svome poslu. S današnjom generacijom djece metode se moraju mijenjati. Spremni smo pridonijeti promjenama. Ovo je eksperimentalna faza, treba biti strpljiv. Ako se pomaknemo za mrvu, nešto smo napravili – objašnjava profesorica Ana Šarić, vršiteljica dužnosti ravnatelja OŠ "Lučac" iz Splita, razloge zašto su se odlučili javiti na javni poziv.
To je škola koja bi iduće školske godine trebala upisati tri razreda prvašića i dva razreda petaša, generacije koje će obuhvatiti kurikularne promjene. Kao profesorica biologije i kemije s 40-godišnjim iskustvom, zadovoljna je novim kurikulumima tih dvaju predmeta, koji će, uz fiziku, eksperimentalno izučavati djeca u sedmim razredima osnovne škole. Iz te je škole većina učitelja u Učiteljskom vijeću, ali i Vijeće roditelja, podržala prijavu na javni poziv, dodaje profesorica Šarić, izražavajući nadu da će na koncu biti i odabrani. Iako je, kaže, ostala zapanjena podatkom da se iz Splita, osim njih, nije javila nijedna škola, o razlozima svojih kolega ne želi spekulirati.
Premda su u ovoj, kao i Srednjoj školi "Vela Luka" na Korčuli, svjesni da njihovim nastavnicima tek slijedi edukacija, da će trebati i ponešto opreme za školu, motivacije im ne nedostaje.
– Bili smo jedna od prvih 20 škola koje su se uključile u projekt e-škole, pa i ovime pokušavamo nešto promijeniti. Promjene u obrazovanju su nužne i do njih će doći kad-tad, a mi želimo biti u trendu. Učenici nas već sad premašuju, dosadno im je sjediti u klupama, a pogreške, ako ih i bude, imat ćemo vremena ispraviti – objašnjava Ofelija Dragojević, ravnateljica Srednje škole "Vela Luka" s Korčule, razloge zašto se kolektiv te škole (uz svega tri suzdržana nastavnika) listom odlučio prijaviti za sudjelovanje u reformi.
Mirjana Matijević, ravnateljica III. gimnazije iz Splita, jedne od najboljih splitskih srednjih škola i uopće u zemlji, objašnjava zašto se nisu prijavili za eksperimentalnu fazu reforme.
– Stav Nastavničkog vijeća naše škole i prije javnog poziva bio je da u eksperimentalnu fazu ne idemo jer nije jasno prema kojem će programu učenici eksperimentalnih razreda polagati državnu maturu, tako da ovaj put nismo o tome ni raspravljali. Naš je program vrlo zahtjevan, a naši đaci jako ambiciozni i imamo odgovornost prema njima. Ne možemo ući u nešto što još nije do kraja definirano – navodi prof. Matijević.
– Podržavamo kurikularnu reformu – dodaje – ali upravo neizvjesnost za buduće maturante bila je ključna u ovoj odluci.
Konačna odluka Ministarstva u petak
U petak će Ministarstvo obrazovanja i znanosti objaviti koja će od 215 prijavljenih škola od jeseni eksperimentalno krenuti s kurikularnom reformom.
Očekuje se da će u reformi sudjelovati maksimalno 50 osnovnih te 30 srednjih škola i ukupno šest tisuća učenika.
U izabranim će školama sve predmete prema novim kurikulumima učiti učenici prvih i petih razreda osnovnih škola te prvih razreda gimnazija, dok će učenici sedmih razreda eksperimentalnu nastavu imati iz biologije, fizike i kemije, a učenici prvih razreda strukovnih četverogodišnjih škola samo iz općeobrazovnih predmeta.