Sve obiteljske mirovine zbog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. rastu za 10 posto, a sve najniže mirovine rastu tri posto. Oko pola milijuna umirovljenika dobit će početkom veljače veća primanja.
To je između ostalog rečeno jutros u emisiji Hrvatskog radija ‘U mreži Prvog’, u kojoj se razgovaralo o tome koliko je do sada zaprimljeno zahtijeva za ostvarivanje prava na isplatu dijela obiteljske mirovine, koliko ih se ukupno očekuje, koliko će obiteljske mirovine rasti umirovljenicima koji je primaju u punom iznosu, te onima koji ostvaruju pravo na dodatak dijela obiteljske mirovine od 27 posto te je li hrvatski mirovinski sustav stabilan.
Gosti su bili ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećko Vuković, nezavisni ekonomski analitičar Predrag Bejaković i saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja. Srećko Vuković rekao je da su u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u prva četiri tjedna već zaprimili 63 tisuće zahtjeva za obiteljske mirovine. Kaže da su to očekivali, te da su već na polovici očekivanih zahtjeva za isplatu dijela obiteljske imovine.
“Sve obiteljske mirovine temeljem izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2023. rastu za 10 posto. I sve najniže mirovine za tri posto. Dakle gotovo 500 tisuća ljudi dobit će povećanje već ovom isplatom za siječanj početkom veljače”, naveo je Vuković.
Što se tiče obiteljske mirovine očekuju prosječni rast od 510 kuna (70 eura), dok će kod nekih on biti i preko 200 eura. Dodatak za obiteljske mirovine umirovljenici mogu očekivati najranije u ožujku.
Trenutnom situacijom za sad je zadovoljan i saborski zastupniko Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.
“Kad smo projektirali izmjene i dopune zakona dali smo cijelu godinu dana da ljudi mogu podnijeti zahtjev, da se može na miru raditi, a onda će oni dobiti zaostatke od 1. siječnja ove godine. U suštini što kasnije rješenje to će biti veća isplata odjednom jer će biti isplata unazad za nekoliko mjeseci. Predviđali smo i sve smo učinili da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bude odgovoran osiguravatelj kao i što već jest”, rekao je Hrelja.
Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak podsjetila je kako su oformili radnu skupinu za analizu mirovinskog sustava od 30 ljudi čiji je zadatak procijeniti što se može dalje napraviti za umirovljenike.
“Uz prvi stup naš interes je i daljnji razvoj drugog i trećeg stupa. Tu smo u visokoj fazi gotovosti naših prijedloga. Smatramo da samo kroz mješoviti mirovinski sustav možemo osigurati primjerenu mirovinu u budućnosti. Cilj je daljnje disperziranje ulaganja, smanjenje naknada, uređenje sustava kako bi ga prilagodili i dalje razvijali”, kazala je Čičak.
Stručnjaci su međutim podijeljeni oko drugog mirovinskog stupa. Neki smatraju da bi imali veće mirovine da ga nema, dok drugi prizivaju manja ulaganja u prvi.
“Bila bi velika greška ukinuti drugi mirovinski stup jer na taj način iduće generacije preuzimaju cjelokupni teret budućih mirovina. Drugi mirovinski stup je jedna od rijetkih stvari gdje je Hrvatska stvarno završila reformu i to je jedan civilizacijski napredak koji trebamo cijeniti. Pohvalno je da se smanjuju naknade i mislim da bi tu neke velike promjene bile štetne. One zemlje koje su to provele nisu to napravile sa željom da poboljšaju položaj umirovljenika nego samo da smanje svoj dug”, ocijenio je Predrag Bejaković.