Pandemija nam je smanjila plaće, ali zato cijene hrane rastu: piletina je skuplja nego u Njemačkoj i Finskoj, nije puno bolje ni s drugim namirnicama

Standard građana Hrvatske i bez korone nije bio blistav, a s virusom bi bio i lošiji da Vlada nije subvencionirala plaće. Lani je u riziku od siromaštva bilo 743.000 građana koji su zarađivali manje od praga rizika za siromaštvo, što za jednočlana kućanstva mjesečno iznosi 2710 kuna i 5691 kunu za obitelji s dvoje djece.

Svaki četvrti zaposleni u kolovozu ove godine primio je plaću manju od 4411 kuna, a 10 posto njih dobilo je plaću 3711 kuna i manje, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Moglo bi se reći da je zaposlenih s plaćama koje osiguravaju standard života bez problema krpanja kraja s krajem mjeseca oko 30 posto, a riječ je o onima s plaćama većim od 7280 kuna, pri čemu ih 10 posto prima više od 10.346 kuna.

Korona je pokazala zube na potrošnji: prošlog tjedna su građani u trgovinama ostavili 2,28 milijardi kuna ili 75 milijuna kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju, prema podacima Porezne uprave.

Padanje

Dok statistika kaže da je promet u maloprodaji pao za 6,9 posto u devet ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s lani, cijene su istovremeno porasle za 0,3 posto, pri čemu je hrana skuplja 2,4 posto. Voće je skuplje 10,9 posto, meso 5,9 posto, mineralna voda i sokovi 3,6 posto, kruh jedan posto... Hrana je poskupjela više nego su porasle plaće koje su u osam mjeseci realno porasle 2,1 posto u odnosu na iste lanjske mjesece ili za 290 kuna na 6724 kune, dok je medijalna plaća za kolovoz znatno manja i iznosi 5747 kuna.

Ekonomist Petar Vušković kaže da je standard građanima sigurno pao uslijed korekcija plaća na tržištu, a smanjeni dohoci i neizvjesnost utjecali su na pad u osobnoj potrošnji.

- Neobično je da je cijena hrane skočila za 2,4 posto u prvih devet mjeseci u odnosu na razdoblje prošle godine, dok je promet hrane pao za 11,4 posto u prvih osam mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Mogući razlozi za tu kontradikciju su u trgovcima koji pad prihoda zbog smanjene potrošnje nastoje kompenzirati višim cijenama egzistencijalno važnih, osnovnih prehrambenih i higijenskih potrepština. Međutim, to je moguće napraviti samo u kratkom roku dok odnos ponude i potražnje ne definira novu tržišnu cijenu. Ako ipak građani ne odgovore na rast cijene, a njihova neto plaća ostane smanjena, tada možemo sigurno reći da se standard smanjio i u dužem roku – smatra Vušković.

Rast

Ističe da se prodaja automobila uzima kao drugi parametar standarda građana, odmah nakon potrošačke košarice, a ona je smanjena 24 posto u prvih osam mjeseci 2020. u odnosu na isto lanjsko razdoblje i dodaje da bi porezna politika rasterećenja dohodaka i dobiti za sljedeću godinu mogla dati impuls rastu standarda.

Sudeći prema indeksu troškova života internetskog portala Numbeo, Hrvatska je na ljestvici najskupljih zemalja skočila za 15 mjesta, s 56., na kojem je bila sredinom prošle godine, na 41. mjesto među 135 zemlje sredinom ove godine. Indeks troškova života popeo se s 50,05 na 56,31, što je papreniji indeks nego u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Kuvajtu, Španjolskoj, Portugalu, Estoniji...

Cijene namirnica su tom plasmanu dale značajan doprinos. Tako, primjerice, pileće filete, jaja i govedinu plaćamo skuplje nego Nijemci, Česi, Slovenci, Poljaci, Finci, Kanađani, Amerikanci... Po cijenama pilećih fileta šesti smo u svijetu, po cijenama sira domaće proizvodnje na 19. smo mjestu, po cijenama riže na 20. mjestu, jaja na 23., dok po cijenama govedine držimo 24. mjesto u svijetu. S cijenama goriva smo 15. u svijetu, isti plasman zaradili smo i cijenom bočice cole u restoranima od 1,93 eura.

U Hrvatskoj se, što se cijena tiče, isplati jesti kruh jer štruca od pola kilograma svježega bijelog kruha košta 0,93 eura i po toj je cijeni negdje oko polovice ljestvice. Koliko je to zdravo, već je druga tema.

Semafor

- Cijena kilograma pilećih fileta od 10,04 eura osigurala nam je šesto mjesto po skupoći tog mesa u svijetu: skuplji su samo Švicarska, Island, Norveška, Francuska i Austrija. Tako pileći fileti u Njemačkoj koštaju 7,16 eura, u Češkoj 5,23 eura, Rusiji 2,77 eura, a u Brazilu 1,94 eura, podaci su numbeo.coma, koji prikuplja podatke o troškovima, cijenama i životu u gradovima od pola milijuna korisnika širom svijeta koji upisuju potrošačke cijene i troškove mjesta u kojem se nalaze, a svi podaci prolaze zaštitne filtre i provjere.

- Indeks troškova života po kojem je Hrvatska 41. među zemljama sadrži gotovo 50 faktora, od cijena namirnica, odjeće, obuće, do obroka u restoranu srednje kategorije, školarina, članarina u teretani, boce vina ili šalice kave...

Po tim podacima Hrvatska je cijenama domaćeg sira 19. u svijetu i kod nas kilogram sira domaće proizvodnje košta 9,94 eura, a numbeo.com za cijene jaja ima podatak da u Hrvatskoj paket od 12 jaja košta 2,34 eura, što joj je osiguralo 23. mjesto. Cijene govedine od 10,55 eura za kilogram tog crvenog mesa donijelo je Hrvatskoj plasman na 24. mjesto u svijetu.

Jeftinije samo gorivo

Nije samo hrana skuplja u Hrvatskoj, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima su u prvih devet mjeseci u odnosu na isto razdoblje prošle godine duhan i alkoholna pića bili skuplji za 3,2 posto, farmaceutski proizvodi 0,9 posto, ostali medicinski proizvodi 3,1 posto, financijske usluge 3,8 posto, restorani i kafići 1,7 posto, struja za kućanstva 0,8 posto...

Da nije jeftinijega goriva kojemu su cijene niže ove godine za 8,9 posto, bilo bi baš nezgodno.