Prekršajni sud u Splitu još nije zaprimio optužne prijedloge za one splitske liječnike koje nenajavljeni zdravstveno-inspekcijski nadzor proteklih tjedana nije zatekao na njihovu radnom mjestu, nego su u svoje redovno radno vrijeme za svoj račun radili u raznim privatnim medicinskim ustanovama (ambulantama i/ili poliklinikama).
I dok, eto, liječnici iščekuju poziv prekršajnog suca, do tada mogu pročitati i kakvim kaznama mogu biti kažnjeni zbog neopravdanog izostanka s posla i rada kod privatnika kada to nisu smjeli.
Dakle, neće biti lako onim liječnicima iz Zagreba i Splita koje je zdravstveno-inspekcijski nadzor našao u prekršaju. Mogli bi oni, ako im sud utvrdi krivnju, dobro posegnuti u svoje novčanike kako bi platili kaznu.
Dvije godine zabrane
Njih će se teretiti po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, a taj Zakon kaže da će svaki zdravstveni djelatnik koji u svoje redovno radno vrijeme za svoj račun obavlja poslove iz zdravstvene djelatnosti, i to bez odobrenja svog poslodavca, biti kažnjen novčanom kaznom od 1330 eura (10 tisuća kuna) do 6636 eura (50 tisuća kuna).
Još većom novčanom kaznom, od 6363 eura do 12.726 eura (100 tisuća kuna), po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, kaznit će se za prekršaj zdravstvena ustanova ili trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost u kojem zdravstveni radnik obavlja poslove za svoj račun.
Također će iznosom od 1330 do 6363 eura biti kažnjen i zdravstveni radnik te odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi, odnosno trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost.
Uz kazne prekršajnog suda, liječnike bi trebao kazniti i njihov poslodavac, odnosno ravnatelj javnozdravstvene ustanove u kojoj su zaposleni, u ovom slučaju KBC-a Split i KBC-a Zagreb, koji bi im, ako im se dokaže krivnja, trebao zabraniti rad u privatnim ustanovama u trajanju od dvije godine. Odnosno dvije godine im ravnatelj ne bi smio davati dopusnicu za privatni rad.
I dok mi čekamo odgovore na nekoliko pitanja koja smo u srijedu i četvrtak uputili ravnateljstvu KBC-a Split, a za koje još nismo dobili odgovore, o nalazu zdravstveno-inspekcijskog nadzora koji je nedavno proveden u KBC-u Zagreb i KBC-u Split oglasio se i ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš.
Sustavni nadzori
– Prekovremeni rad, liste čekanja i ostali izazovi u zdravstvenom sustavu ovise o nizu faktora, a ponajprije zahtijevaju potpuno ispunjavanje radnog vremena u javnoj zdravstvenoj ustanovi.
Upravo zbog pacijenata i svih savjesnih djelatnika u javnom zdravstvenom sustavu, ne želimo zatvarati oči pred tim nepravilnostima, stoga su pojedini slučajevi upućeni nadležnim prekršajnim sudovima, a o istom su obaviješteni i ravnatelji ustanova radi poduzimanja mjera sukladno Zakonu o radu – izjavio je ministar Beroš, najavljujući da će se i nadalje provoditi sustavni nadzori.
Kako smo već pisali, nenajavljeni zdravstveno-inspekcijski nadzori provedeni su u zagrebačkom i splitskom KBC-u te u dvjema privatnim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i trima privatnim ustanovama u Splitu. U Zagrebu je utvrđeno sedam težih povreda iz radnog odnosa, šest za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi, te jedno za odsustvo s posla u radno vrijeme. Nadalje, u Splitu je utvrđeno 12 prekršajnih postupaka, 18 težih povreda obveza iz radnog odnosa, 15 za rad bez odobrenja i rad tijekom radnog vremena u privatnoj ustanovi te tri za odsustvo s posla u radno vrijeme.
– Ispunjavanje radnih obveza temelj je funkcioniranja svakog sustava, uključujući i zdravstvenog. Prekovremeni rad, liste čekanja i ostali izazovi s kojima se suočavaju i pacijenti i djelatnici zdravstvenog sustava ponajprije zahtijevaju profesionalnost i etičnost na radnom mjestu, kao i maksimalnu posvećenost pacijentima, što većina naših liječnika i djelatnika čini.
Upravo zbog njih i naših pacijenata, ova zdravstvena administracija ne želi tolerirati utvrđene nepravilnosti od strane pojedinaca u zdravstvenom sustavu, kao što to ne bi smjeli ignorirati ni ostali dionici zdravstvenog sustava – rekao je Beroš.
Radne obveze
Beroš je istaknuo kako su ravnatelji svih javnih zdravstvenih ustanova obvezni aktivno upravljati svim procesima u njihovoj zdravstvenoj ustanovi, uključujući i organizaciju rada, korištenje i kontrolu radnog vremena djelatnika i ispunjavanje svih obveza prema pacijentima.
Beroš je istaknuo da je privatni zdravstveni sustav dio ukupnog zdravstvenog sustava.
– Zdravstveni djelatnik koji je zaposlen u javnom sustavu će moći, kao i do sada, raditi u svoje slobodno vrijeme u privatnoj ustanovi uz odobrenje ravnatelja ustanove u kojoj je zaposlen, ali i uz preduvjet ispunjavanja radnih obveza prema pacijentima u javnoj zdravstvenoj ustanovi – zaključio je ministar Vili Beroš.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....