Vlada Andreja Plenkovića u novijoj hrvatskoj povijesti apsolutni je rekorder po broju ministara koji su iz nje otpali. Što zbog mijenjanja koalicijskih partnera, što zbog imovinskih afera i propusta, u resorima Plenkovićeva tima izbačeno je čak 13 ministara. Ministar zdravstva Milan Kujundžić vjerojatno će biti i četrnaesti.
Plenkovićeva Vlada postala je tako pravi protočni bojler u kojem je od ukupno 20 resora zamijenjeno čak dvije trećine dužnosnika, po čemu su prešišali i nekadašnju Matešinu Vladu koja je imala veći broj ministarstava od današnje.
Od prve premijerove postave u Banskim dvorima fotelje je uspjelo zadržati – sedmero ministara.
Riječ je o ministrima: Damiru Krstičeviću (obrana), Zdravku Mariću (financije), Olegu Butkoviću (promet), Nini Obuljen Koržinek (kultura), Tomi Medvedu (branitelji) i Tomislavu Ćoriću (energetika, prethodno rad i mirovinski sustav).
Samo u jednom slučaju radilo se o napredovanju: bivša šefica diplomacije Marija Pejčinović Burić izabrana je za glavnu tajnicu Vijeća Europe, a sve ostalo su bile smjene i ostavke.
Izuzevši partnere iz Mosta s kojima su politički raskrstili, većina ostalih ministara iz Vlade je izbačena zbog skandala i afera ili muljanja s nekretninama i imovinskim karticama.
Iako bi se po velikom broju odbačenih dužnosnika moglo zaključiti kako je premijer brzo i lako donosio odluke o smjenama, tome nije tako. Većina detroniziranih odlazila je tek nakon što su se njihove afere tjednima i mjesecima valjale medijima, praktički kad bi voda došla do grla i lavina javnog nezadovoljstva ugrozila premijera i Vladu.
Smjene su započele s nekadašnjim Mostovim ministrima koje je Plenković razriješio na sjednici Vlade u travnju 2017. godine.
Zbog potpore oporbi oko traženja smjene ministra financija Zdravka Marića u slučaju Agrokor, Plenković je munjevito razriješio Vlahu Orepića (MUP), Antu Šprlju (pravosuđe) i Slavena Dobrovića (okoliš). Ministar uprave Ivan Kovačić koji nije bio na sjednici sam je dao ostavku dan poslije.
Nezadovoljan novom koalicijom s HNS-om, u lipnju 2017. povlači se ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, koji postaje jedan od glavnih Plenkovićevih oponenata. Umjesto njega stiže Marija Pejčinović Burić, a za njom Gordan Grlić Radman.
Zbog ustupaka HNS-u i afere s plagiranjem doktorskog rada u lipnju 2017. odlazi i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, a dolazi Blaženka Divjak.
Pritisnuta "aferom Borg" u svibnju 2018. ostavku podnosi Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva. Njezin resor preuzima Darko Horvat.
Prošla godina obilovala je imovinskim aferama.
Zatajenje imovine u imovinskim karticama funkcijama je platilo troje Vladinih dužnosnika: ministar uprave Lovro Kuščević, državne imovine Goran Marić te poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Tjednima je trajala drama oko Gabrijele Žalac, ministrice EU fondova. Automobilom je pregazila djevojčicu, a poslije se utvrdilo da je skoro tri godine vozila bez važeće vozačke dozvole. Njezinu odlasku presudio je Mercedes: bura afera se nije stišavala, pa je premijer odlučio stvar presjeći.
Zbog nagomilanih problema i propusta u resoru razriješena je i Nada Murganić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike.