Počinje histerija izbornih obećanja: europski izbori mogli bi dokrajčiti Bernardića; Esih i Hasanbegović izlaze s 'najjačim imenima', a snagu će prvi put okušati i nova stranka Dalije Orešković

Nakon godinu dana izbornog predaha, u ovoj 2019., na birališta izlazimo dva puta. Ličani čak i tri puta jer je zadnji dan stare godine pao proračun Ličko-senjske županije.

U svibnju se održavaju izbori za Europski parlament, a u drugoj polovici prosinca očekuje nas prvi krug predsjedničkih izbora. Za razliku od parlamantarnih izbora koji se održavaju svake četiri godine, predsjednički i europski izbori raspisuju se svakih pet godina. Zadnji put europarlamentarce i predsjednicu Republike birali smo 2014. godine.

Dva izbora u jednoj godini znače da nas čeka cjelogodišnji politički vatromet i da od reformi i nužnih rezova u 2019. neće biti ništa. Kad se zahuktaju izborne kampanje, a za europske izbore bit će to već u travnju, počinje histerija političkih obećanja i prestaju svi reformatorski poslovi.

Pod povećalom

Iako se po izlaznosti i značenju ni blizu ne mogu uspoređivati s parlamentarnim izborima, europski izbori ove godine ipak će biti pod povećalom. Kako zbog testiranja snage novih političkih stranka i koalicija, tako i zbog mogućih unutrašnjih previranja koja će izazvati u strankama koje na njima podbace.

U prvom redu to se odnosi na SDP. Fijasko SDP-a na europskim izborima mogao bi iz predsjedničke fotelje katapultirati Davora Bernardića. Ako se to dogodi, Bernardić bi bio prvi predsjednik SDP-a koji bi na polovici mandata ostao bez liderske pozicije.

Izbori su važni i za Živi zid koji se prvi put kandidira za Europski parlament i u praksi će imati priliku pokazati jesu li doista postali najjača oporbena stranka, kako to pokazuju ankete u prosincu, a u koje šef SDP-a Davor Bernardić ne vjeruje.

Kako stoji kod birača testirat će i nedavno formirana Amsterdamska koalicija (Glas, HSS, IDS, HSU), a izbornu snagu prvi put okušat će i nova stranka Dalije Orešković, START. Bit će to nakon dugo vremena i prilika za izravno odmjeravanje snaga dvaju najvećih političkih suparnika HDZ-a i SDP-a jer će na izbore izaći samostalno.

Na zadnjima europskim izborima i jedni i drugi izašli su s koalicijskim partnerima. HDZ s HSS-om, HSP-om AS i BUZ-om, a SDP sa HNS-om, IDS-om i HSU-om.

Nedjelja 26. svibnja bit će važna i za krajnju desnicu, budući da su i Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića najavili da će izaći s najjačim imenima.

Iako su građani tradicionalno potpuno nezainteresirani za europske izbore i odaziv na njih je dosad bio gotovo pa tragično loš, zbog svih ovih unutarstranačkih gibanja i odmjeravanja snage novih stranaka, očekuje se da bi ove godine na birališta ipak moglo izaći nešto više građana.

Tijesna razlika

Na posljednjim europskim izborima Hrvatska je bila među članicama s najslabijim odazivom birača, posebice među mladima.

Ukupno je na birališta izašlo samo 25 posto birača. Na prvim izborima za Europski parlament 2013. odaziv je bio još gori – samo 20 posto. Zbog lošeg odaziva na razini Europske unije sugerirano je da se u zemljama EU-a omogući biračima i glasovanje preko interneta, međutim, kako se radi tek o preporuci, a ne i obvezi, od toga zasad nema ništa.

Kad je riječ o predsjedničkim izborima, tu je odaziv građana bio znato veći nego na europskim izborima. Unatoč iznimno niskim temperaturama, snijegu, ledu i buri, u prvom krugu izbora za predsjednika Republike u prosincu 2014. izašlo je 46,7 posto birača, što je gotovo isto kao i na izborima 2009. godine (46,6 posto). U drugom krugu izlaznost je bila veća za šest posto nego na prethodnim izborima. Na birališta je izašlo 58,5 posto građana, a pet godina ranije 52,2 posto.

Podsjećamo, bio je to iznimno tijesan izborni rezultat u kojem je Kolinda Grabar-Kitarović u drugom krugu pobijedila Ivu Josipovića s 50,74 posto, dok je on osvojio 49,26 posto.

Zasluge za taj pojačan izlazak HDZ-ovih birača u drugom krugu pripisivao se tada velikim dijelom glavnom tajniku HDZ-a Milijanu Brkiću, koji je kao glavni operativac u HDZ-u snažnim terenskim angažmanom izvukao HDZ-ovce i članove njihovih obitelji na birališta. Ovaj put taj posao u HDZ-u morat će odraditi netko drugi.

Premda nije prošao u drugi krug u kojem su se našli takmaci iza kojih su stajale jake stranačke baze, apsolutno iznenađenje predsjedničkih izbora 2014. bio je tada 25-godišnji Ivan Vilibor Sinčić. On je osvojio 16,42 posto glasova, dok je, primjerice, aktualnog ministra zdravstva Milana Kujundžića tada podržalo samo 6,3 posto birača, manje nego što je dobivao i u predizbornim anketama.