Posljednjih godina u Hrvatskoj je zamjetan porast uporabe svih droga, istaknuli su vodeći domaći stručnjaci u povodu Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se obilježava od 15. studenoga do 15. prosinca. Gotovo svaka treća odrasla osoba u EU-u u jednom je trenutku konzumirala nezakonitu drogu, dok je oko milijun Europljana u 2021. koristilo neki opioid (heroin, metadon, buprenorfin, oksikodin, kodein...), odgovoran za čak tri od četiri smrtonosna predoziranja u EU-u.
Riječ je o psihoaktivnim drogama, koje utječu na mentalne procese, odnosno na svijest, misli, raspoloženje i ponašanje, a neke uzrokuju euforiju, povećanu energiju, pospanost, halucinacije.
Gotovo svakoga dana u Hrvatskoj premine jedan ovisnik o drogama, a u Hrvatskoj je registrirano 6078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama i te su brojke u stalnom porastu.
Prema podacima HZJZ-a, tijekom 2022. u Hrvatskoj je registrirano 6078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 641 osoba prvi put bila na liječenju.
Međutim, analiza smrti svih osoba koje su ikad bile na liječenju zbog zlouporabe psihoaktivnog sredstva pokazala je da je u 2021. umrlo 346 osoba – odnosno gotovo jedna osoba dnevno. Prosječna dob osoba liječenih zbog zlouporabe droga je 40,8 godina, odnosno najveći broj liječenih osoba čini radno sposobno stanovništvo, a prosječna dob osoba koje dolaze prvi put na liječenje je 29,8 godina.
Nadalje, u 2022. liječila su se i 132 maloljetnika, a najmlađa zabilježena osoba imala je 12 godina.
Stoga domaći i međunarodni stručnjaci predlažu nove terapijske mogućnosti koje sprječavaju zlouporabu, mogu smanjiti stopu predoziranja i pacijentima omogućuju bržu integraciju u društvo.
Omjer muškaraca i žena 5,3:1
O konkretnim prijedlozima razgovarali smo s prof. dr. Zoranom Zoričićem, predsjednikom Hrvatskog društva za ovisnosti pri Hrvatskom liječničkom zboru i voditeljem referentnog centra Ministarstva zdravlja za droge.
S obzirom da ste sudjelovali na nedavnom stručnom skupu na ovu temu, iznesite nam recentne statističke podatke o ovom problemu. Koliko je trenutno registriranih liječenih ovisnika o opojnim drogama, u kojoj životnoj dobi ih je najviše i kolika je smrtnost? Kakav je trend, jesu li ugroženije žene ili muškarci?
– U Hrvatskoj, prema podacima HZJZ-a, odnosno njihova godišnjeg izvješća za 2021., imamo 5624 osobe liječene zbog ovisnosti, od toga liječenih od ovisnosti o drogama 4605. Te podatke uzimamo s malom dozom rezerve, moguće je da su oni veći za 5 do 15 posto, budući da se radi o epidemijskoj godini, kada je pristup liječenju bio otežan, te se jedan dio ovisnika liječio isključivo kod liječnika obiteljske medicine, ne javljajući se u nadležne centre za ovisnosti, te stoga nizu obuhvaćeni statistikom.
Trend smanjenja broja novoliječenih zbog ovisnosti o opijatima nastavio se i u 2021. godini, kada se na liječenje prvi put javilo 130 osoba. Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosio je 5,3:1. Od ukupno 5624 liječene osobe, bilo je 4727 muškarca (84,1 %) i 897 žena (15,9 %).
Povećava se broj konzumenata kokaina, amfetamina, sintetskih kanabinoida, te time pratimo trendove naznačene i u Europi, čak i, nažalost, prednjačimo s nekima, konkretno s kokainom.
Možete li ove podatke usporediti s onima u zemljama EU-a?
– Kao i u cijeloj Europi, i kod nas populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina.
Prosjek godina za žene bio je 38,9 godina, a za muškarce je 40,1 godina. Unatoč pravoj epidemiji korištenja tzv. dizalica, a to su kokain, amfetamini, metamfetamin, te sintetskih droga, ni u Europi, ni kod nas takvi korisnici u pravilu ili ne traže pomoć, ili dođu privedeni od strane najčešće suda, rjeđe obitelji. Tu gubimo vrijeme da na vrijeme spriječimo razvoj ovisnosti iz pozicije eksperimentiranja.
Koje su trenutno dostupne terapijske mogućnosti i jesu li sve primjenjive u Hrvatskoj?
– Za tretman ovisnosti o drogama u svijetu se prvenstveno koristi suptitucijska terapija opioidnim agonistima metadonom i buprenorfinom, te kombinacijom buprenorfin-nalokson. Od farmaka koristimo i naltrekson za smanjenje žudnje, te nalokson kod predoziranja. Naravno, za komorbidne se bolesti koriste i antidepresivi, anksiolitici te antipsihotici. Uz lijekove koriste se i psihoterapijske i socioterapijske intervencije.
Od samih lijekova kod nas su dostupni metadon u formi tablete i solucije, buprenorfin u formi lingvalete (tableta koja se topi pod jezikom), a nadamo se da će u što skorije vrijeme osiguravatelj HZZO omogućiti da Depo-forma buprenorfina dođe na A-listu, odnosno postane besplatna za korisnike.
Ona je nešto skuplja forma od lingvalete, ali omogućuje da dobar dio ovisnika može obavljati sezonske poslove, što doprinosi socijalnoj rehabilitaciji, te bi posebno bila korisna u penalnim ustanovama, gdje bismo s njom riješili problem zloporabe suptitucijske terapije. Uloženo-dobiveno imamo puno koristi za nešto veću početnu cijenu. Depo-forma buprenorfina jamči da ovisnici zaista primaju propisanu terapiju, te da ona ne završava na crnom tržištu.
Zlouporaba terapija
U planu je smanjiti i stopu predoziranja!?
– Kako bismo smanjili stopu predoziranja, planiramo ovisnicima projektom podijeliti sprej nalokson koji spašava život kod predoziranja, a omogućili smo svim ovisnicima, čak i onima koji i dalje konzumiraju nedopuštena sredstva, liječenje od hepatitisa C, čime ne spašavamo samo njih, već i druge koji bi se ovim putem mogli zaraziti. Ovaj nalokson sprej bi ovisnici imali doma, a njihovi roditelji, rodbina ili prijatelji bili bi educirani kako ga u slučaju predoziranja upotrijebiti.
Što bi značila šira primjena tih novih terapija?
– Više godina radno i socijalno aktivnog života, veću prosječnu dob korisnika, dulji životni vijek, veću sigurnost od predoziranja te manju stopu obolijevanja od hepatitisa i HIV-a.
Koliko je prisutna zlouporaba sada dostupnih terapija i kako se ona može spriječiti?
– Zlouporaba dostupnih terapija je, nažalost, pravilo diljem svijeta gdje se s ovisnicima radi. Može se dijelom reducirati, ali ne u potpunosti suzbiti. Ona proizlazi iz same osobnosti ovisnika, promijenjene godinama ovisnosti, gdje je nabava sredstava jedini prioritet u životu.
Ovisnik 24 sata razmišlja kako se počastiti, kako nabaviti drogu, i potreban je strogo nadziran sustav izdavanja terapije kako bi se osigurao učinkovit nadzor nad sustavom supstitucijske terapije.
Koji se opioidi najviše koriste, a koji su najsmrtonosniji? I koje su najopasnije kombinacije tih droga?
– Od opioida najviše se koristi heroin, s jasnim trendom pada posljednjih godina. S obzirom da je većina ovisničke populacije obuhvaćena supstitucijskom terapijom, jedan dio ove terapije dospijeva na crno tržište, te imamo i ovisnike koji postaju ovisni o npr. metadonu kao prvom opioidu.
Heroin je izrazito opasna droga, jako brzo razvija ovisnost, i izuzetno je opasan kod predoziranja, pogotovo u kombinaciji s alkoholom ili sedativima. S druge strane, metadon je opasniji kod predoziranja u odnosu na buprenorfin. Trenutno s pozornošću i zebnjom pratimo situaciju oko sintetskog opijata fentanila, koji je i sto puta potentniji od heroina, i poharao je američku narkoscenu.
Nadamo se kako ćemo što je moguće dulje odgoditi njegov masovniji dolazak na europsko crno tržište.
Na koje sve životne funkcije ove droge utječu? Istaknuli ste veliki nedostatak opioidne supstitucijske terapije u oralnom obliku, prekoračenje propisanih doza, dijeljenje terapije među drugim osobama, preprodaju na crnom tržištu, dostupnost droga u zatvorskom sustavu... Možete li to malo detaljnije pojasniti?
– Droge utječu na kompletnu osobnost, uzrokujući kognitivne, psihološke, socijalne i duhovne promjene, odnosno opustošenost ličnosti. U samoj srži ovisnosti je fenomen porasta tolerancije na sredstvo, tako da ovisnik s vremenom treba sve veću dozu sredstva kako bi kako-tako funkcionirao.
Stoga dolazi s vremenom, pogotovo ako nije pod redovitim tretmanom i nadzorom, do pokušaja samostalnog povisivanja doze, preprodaje na crnom tržištu metadona kako bi se kupio heroin ili nešto treće. Isti način funkcioniranja kakav vidimo kod ovisnika oni pokušavaju razvijati i unutar zatvorskog sustava.
Nacionalna strategija
Možete li ukratko opisati u čemu se sastoji u veljači Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti do 2030. godine?
– To je sveobuhvatan dokument razvijen od strane stručnjaka i politike s namjerom smanjenja dostupnosti psihoaktivnih sredstava kao i potražnje za njima. Zadovoljni smo činjenicom da je početkom godine donesena nacionalna strategija koherentno objedinila i pristup ne samo drogama, već i drugim psihoaktivnim sredstvima poput alkohola ili igara na sreću. Strategijom su obuhvaćene aktivnosti iz resora nekoliko ministarstava, različitih institucija i nevladina sektora.
Primjenjuje li se ta ista strategija u drugim zemljama EU-a i s kakvim rezultatima?
– Sve zemlje EU razvijaju slične nacionalne strategije, preko Europskog centra za praćenje droga sa sjedištem u Lisabonu izmjenjujemo iskustva implementirajući dobra iskustva drugih u vlastite strategije i akcijske planove.
Na kongresu je istaknut pozitivan primjer prakse koja se provodi u Sloveniji. Možete li opisati o čemu se ona sastoji i postoji li mogućnost da se i u Hrvatskoj krene istim putem?
– Mi sa Slovenijom dijelimo slično iskustvo prevencije i tretmana kroz zadnjih tridesetak godina, s razlikom da oni imaju centre za ovisnike gdje se dijeli suptitucijska terapija, a mi ju dijelimo preko liječnika obiteljske medicine. I jedan i drugi način imaju svoje prednosti i mane.
Kolega Andrej Kastelic planira otvaranje centra za maloljetnje ovisnike u Ljubljani, dok mi širimo i educiramo timove za tretman maloljetnika i ovisnika kroz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju i tretman ovisnosti pod kapom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na taj način osiguravamo da svaki pacijent može dobiti pomoć u svojoj lokalnoj zajednici, a ne da imamo jedan ili dva takva centra.