Polarna hladnoća zahvatila Hrvatsku: evo gdje su danas zabilježene najniže temperature i gdje je napadalo najviše snijega

Snijeg je prekrio veći dio Hrvatske, što je uz iznimno niske temperature dovodi do teškoća u prometu, otežava opskrbu građana, a jak vjetar znatno povećaja osjećaj hladnoće.

Neugodan doživljaj hladnoće povećava vrlo jak vjetar, poput onoga u Senju, koji aktualnih -7,3 Celzijevih stupnjeva pod vjetrom brzine 45 km na sat, prema indeksu hlađenja, "spušta" na – 18 Celzijevih stupnjeva.

Jak olujni vjetar od gotovo 100 kilometara na sat s temperaturom od -22  Celzijevih  stupnjevana Zavižanu,  stvara "ugođaj" od polarnih – 43 stupnjeva  Celzija.

Najniže temperature

U skupini s najnižim temperaturama danas u 12 sati bili su Daruvar s -8,3 stupnja Celzija, Krapina s  - 8,8, Karlovac - 9 stupnjeva,  Bjelovar i  Sisak - 9,1, Zagreb-Maksimir i Varaždin - 9,2 stupnja, Križevci - 9,5, RC Bilogora - 9,7, Ogulin - 10.8,  Sv. Jure-Biokovo - 11,6, Gospić -12,4, Parg-Čabar -14,3, Puntijarka -15,4 i Zavižan - 22º C, podatci su Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske (DHMZ).

Prema Klimatskom atlasu Hrvatske apsolutni minimumi temperature zraka u Hrvatskoj zabilježeni su u kontinentalnim dijelovima i kreću se između -21,7º Celzija izmjerenih 1985. godine na Pargu i - 28,9º C 1963. godine u Gospiću.
Zbog zagrijavajućeg utjecaja mora zimi, u primorju su minimalne temperature zraka za 10 do 15 Celzijevih stupnjeva  više nego u unutrašnjosti i kreću se od - 15º C u Rovinju do -7º C na južnom Jadranu i otocima, ističe se u Atlasu.

Visine snijega

Jutros je prema podacima DHMZ-a najviše snijega zabilježeno na Zavižanu, 230 cm, u Delnicama 162 cm, u Crnom Lugu na Risnjaku 125 cm, na Plitvičkim jezerima 118 cm, te na Medvednici 100 cm. Snijeg pada u većem dijelu Hrvatske, u unutrašnjosti, u Istri, na Kvarneru, u Dalmaciji uključujući i neke otoke te na krajnjem jugu Hrvatske.

U Hrvatskoj snijega najčešći pada u gorskom području, u oko 30 do 50 posto oborinskih dana, a drugdje po Hrvatskoj oborine dolaze u obliku kiše. Ostaje li snijeg na tlu ili se topi ovisi o količini snijega, temperaturi zraka i tla, izloženosti terena vjetru i sunčevu zračenju.

Godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem visine barem jedan cm iznosi u prosjeku 35 do 40 dana u nizinskoj unutrašnjosti. To trajanje povećava se s porastom nadmorske visine u brdsko-planinskim krajevima. Na vršnim područjima Gorskog kotara iznosi i više od 100 dana, a na Velebitu i 170 dana.

Duž jadranske obale i na otocima zadržavanje snježnog pokrivača rijetko je i kratkotrajno, iako s njim treba računati, posebice u unutrašnjosti Istre, kvarnerskom priobalju i dalmatinskom zaleđu, kaže se u Atlasu.

U gorskim i planinskim krajevima s porastom nadmorske visine snježno razdoblje se produljuje i traje od rujna do svibnja. Na vršnom području Velebita snijeg se može očekivati u svim mjesecima, iako je ljeti izrazito rijetka i kratkotrajna pojava.
Najveća visina snijega, 320 cm, zabilježena je na Zavižanu u ožujku 1984. U dalmatinskom zaleđu snježni pokrivač može biti 30 do 40 cm, u sjevernom i srednjem priobalju 20 do 30 cm, a na otocima i jugu Dalmacije manje od 10 cm.

Opterećenje snijegom

Težina snijega može biti veliki problem za građevinske konstrukcije, osobito za krovove, pa su hrvatski klimatolozi izradili kartu koja razlikuje četiri zone opterećenja snijegom u Hrvatskoj.

Najveći dio hrvatskog teritorija, blizu 70 posto površine, spada u drugu zonu, u kojoj se može očekivati snijeg opterećenja između 50 i 200 kilograma po četvornom metru površine.

U trećoj, gorskoj zoni, koja obuhvaća svega 3,4 posto hrvatskog teritorija može očekivati snijeg opterećenja između 400 do 600 kilograma po četvornom metru površine.

Četvrta zona zauzima manje od jedan posto hrvatskog teritorija i građevine ondje moraju moći izdržati težinu snijega veću od 800 kilograma po četvornom metru ravne površine.

Tako površina od 100 četvornih metara, uz prosječnu gustoću snijega od 200 kg po kubičnom metru i visinu snijega od jedan metar mora podnijeti teret od 20 tona. Tako, tereti snijega u gorskom području mogu doseći i do 80 tona na 100 četvornih metara krova.