Opće je poznato da je trenutno najveća zamka kod kupnje rabljenih automobila, bilo onih iz inozemstva ili od domaćih prodavatelja, bezobrazno smanjivanje kilometraže kako bi se značajno povećala vrijednost prilikom prodaje.
Tako je bilo slučajeva da su automobili prelazili i 300-400 tisuća kilometara, a prodavali su se s podacima koji su na brojčaniku pokazivali 150.000 km. Koliko je problem raširen, svjedoči i procjena da je čak između 30 do 50 posto svih rabljenih automobila na tržištu EU-a sa smanjenom kilometražom.
No, nakon što su naši prometni eksperti u više navrata izrazili žaljenje kako je trenutno nemoguće u Hrvatskoj kazneno goniti osobe koje prepravljaju kilometražu, reagirao je dr. sc. Aleksandar Maršavelski s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Maršavelski ih demantira i konkretno navodi članke koji krivotvoritelje ili naručitelje mogu na više godina staviti iza brave. Ujedno navodi da je svjestan kako i u pravosuđu, te u prometnoj struci, neki nisu dobro upućeni, pa ne znaju tumačiti zakonske norme, što može ljude navesti na zaključak da mogu namještati kilometražu i izvući se bez kazne.
- U slučajevima vraćanja kilometraže radi se o kaznenom djelu krivotvorenja isprave iz čl. 278. Kaznenog zakona (KZ) ako se radi o preinačenju mehaničkog brojčanika ili o kaznenom djelu računalnog krivotvorenja iz čl. 270. KZ-a ako je u pitanju elektronički brojač kilometraže. Uz jedno od navedenih kaznenih djela postoji i odgovornost počinitelja za kazneno djelo prijevare iz čl. 236. KZ, koji proda vozilo s brojčanikom umanjene kilometraže. Navedena kaznena djela su očite kriminalne radnje kod nas kažnjive, i to zatvorskim kaznama - kaže Maršavelski, koji je i deteljno objasnio što se može dogoditi osobi koja svjesno prepravi kilometražu ili plati “hakera” da to učini.
- Prema čl. 87. st. 15. KZ isprava je “svaki predmet koji sadrži zapis, znak ili sliku koji je podoban ili određen da služi kao dokaz neke činjenice koja ima vrijednost za pravne odnose.” Nema dvojbe da je mehanički brojčanik predmet koji sadrži zapis određen da služi kao dokaz određene činjenice (koliko kilometara je određeno vozilo prešlo) i da ta činjenica ima vrijednost za pravne odnose (o toj činjenici prilikom kupoprodaje ovisi vrijednost vozila).
Krivotvorenje isprave je kažnjivo prema čl. 278. st. 1. KZ, koji predviđa kaznu zatvora do tri godine za počinitelja koji „izradi lažnu ispravu ili preinači pravu s ciljem da se takva isprava uporabi kao prava, ili tko takvu ispravu nabavi radi uporabe ili je uporabi kao pravu.” Stoga onaj tko preinači broj na mehaničkom brojčaniku s ciljem da ga upotrijebi kao pravi broj prijeđenih kilometara određenog vozila može biti kažnjen zatvorskom kaznom do tri godine. Prema istoj odredbi, jednako tako odgovara i vlasnik vozila koji uporabi takav preinačeni broj s mehaničkog brojčanika tvrdeći da se radi o pravom broju prijeđenih kilometara - kaže nam taj stručnjak, koji obrazlaže i da su kaznenim odredbama obuhvaćena i nova vozila.
- Evo zašto će se kod novijih automobila raditi o kaznenom djelu računalnog krivotvorenja. Prema čl. 87. st. 19. KZ računalni podatak je „svako iskazivanje činjenica, informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u računalnom sustavu.” Prema stavku 18. Istog članka KZ-a računalni sustav je „svaka naprava ili skupina međusobno spojenih ili povezanih naprava, od kojih jedna ili više njih na osnovi programa automatski obrađuju podatke.”
Ovako širokom definicijom računalnog sustava obuhvaćen je elektronički brojač kilometraže jer se radi o napravi koja na osnovi programa (automobilskog softvera) automatski obrađuje informacije o prijeđenim kilometrima koji se iskazuju na temelju obrtaja kotača tijekom vožnje i prikazuje ih na vozačevom displeju.
Stoga je i informacija o prijeđenim kilometrima računalni podatak u smislu prethodno navedene definicije jer se radi o činjenici, odnosno informaciji prikladnoj za obradu u računalnom sustavu (elektroničkom brojčaniku kilometraže). Računalno krivotvorenje je kažnjivo prema čl. 270. KZ koji predviđa kaznu zatvora do tri godine počinitelju koji neovlašteno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neuporabljivim ili nedostupnim računalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni, ili tko takve podatke uporabi ili nabavi radi uporabe.
Kao što je ranije istaknuto, podatak o kilometraži vozila ima vrijednost za pravne odnose pa „haker” koji neovlašteno izmijeni računalni podatak o kilometraži vozila, kao i vlasnik vozila koji uporabi takve podatke (npr. ističući potencijalnim kupcima takvu lažnu kilometražu automobila) čini kazneno djelo računalnog krivotvorenja, što je kažnjivo zatvorskom kaznom do tri godine - navodi nam taj zagrebački profesor, navodeći da se kriminalcima koji se bave takvim sumnjivim rabotama može prilijepiti i još jedno kazneno djelo.
- Neovisno o tome radi li se o mehaničkom ili elektroničkom brojčaniku, prodavatelj vozila s preinačenom kilometražom odgovarat će i za kazneno djelo prijevare. Čl. 236. KZ predviđa kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina počinitelju koji s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini.
Kupac je, dakle, žrtva prijevare jer ga je prodavatelj lažnim prikazivanjem određene činjenice (prijeđene kilometraže) doveo u zabludu (uvjerenje da je vozilo prešlo manji broj kilometara nego što stvarno jest) i time ga naveo da plati višu cijenu za vozilo koje stvarno vrijedi manje, čime je kupac učinio nešto na štetu svoje imovine.
Tako prodavatelj ne samo da će morati vratiti novac prevarenom kupcu, nego može završiti i do pet godina u zatvoru - navodi Maršavelski, koji se kritički osvrće na praksu koja nedovoljno prepoznaje kažnjivost ovakvih kriminalnih radnji. •
Edukacija policije i odvjetništva
Treba li u Kazneni zakon ili Zakon o sigurnosti na cestama, ugraditi članak koji bi naveo da se osobe koje namještaju kilometražu kažnjava tako i tako...?
- To je moguće, ali takvim kazuističkim pristupom nećemo daleko dogurati. Suvremeni elektronički uređaji sadrže različite brojače i njihova vrijednost će sve više ovisiti o radnim satima. Primjerice, svi projektori danas bilježe radne sate jer je poznato da žarulja vrijedi pola cijene samog projektora. Ako netko na projektoru nakon 10.000 radnih sati intenzivnog korištenja "hakerskom metodom" izmijeni stanje na 0 sati i prodaje "dvije godine star nekorišten projektor" onda je on krivotvoritelj i prevarant.
U budućnosti će svi pametni uređaji bilježiti takve podatke. Postavlja se pitanje, hoćemo li onda za svaki uređaj posebno propisivati da je manipulacija radnim satima kazneno djelo? Za to nema potrebe kada imamo propisana sveobuhvatna kaznena djela koja ne ostavljaju pravne praznine. Ako praznina postoji u praksi, a ne u zakonu, onda ne treba mijenjati zakon nego educirati praktičare koji ga primijenjuju.
Ako netko u pravosudnim krugovima govori da se ne može kazniti nekoga tko je očito mjenjao kilometražu na automobilu, a sve da bi povećao vrijednost automobila onda se tu radi o očitoj neupućenosti. Naime, problem našeg pravosuđa, kao i općenito pravne i policijske prakse kod nas jest nedostatak pravne educiranosti nakon završetka formalnog obrazovanja (fakulteta, pravosudnog ispita i sl.).
Očekivati adekvatnu primjenu zakona bez cjeloživotnog obrazovanja je kao da očekujete od liječnika koji je završio medicinski fakultet prije 30 godina i otad nije poslušao nijedno predavanje iz područja medicine i nije pročitao nijedan medicinski članak da Vas adekvatno liječi. Ako Vam liječi prehladu, onda to neće biti problem, ali ako liječi bolest za koju postoje nove metode liječenja i lijekovi, onda to neće dobro završiti.