StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetKruva i masti

Potražnja za svinjskom masti se utrostručila! Kilo košta ka‘ litra suncokretovog ulja, a koliko traje!?

Piše Mladen Nejašmić
3. srpnja 2022. - 20:23

Nekada je kantica masti u vremenu naših baka bila neizostavan dio svakog pravog seoskog domaćinstva. Strogo se pazilo sa svakom kapljicom te u to vrijeme dragocjene tekućine jer osim zdravstvene komponente u liječenju hemeroida, kože, bronhitisa i suhog kašlja, redovito se koristila u prehrani. Pojavom nazovimo priučenih nutricionista i njihovog mantranja o njenoj štetnosti, mast je neopravdano etiketirana kao nezdrava namirnica opasna za ljudsko zdravlje. S vremenom suncokretovo ulje, mast je pogurala u drugi plan. Glavni razlog je rat u Ukrajini i podizanje cijena žitarica, što je tom svinjskom nus proizvodu dalo na važnosti koju i zaslužuje.

U to smo se uvjerili na OPG-u Ante Buljubašića. Ovaj četrdesetogodišnji svinjogojac iz Zagvozda koji se iz Splita vratio na rodno ognjište nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja kaže, ne može pripraviti dovoljne količine svinjske masti. Potražnja je znatno veća od uobičajene, ljudi zovu sa svih strana jer, ako ćemo pravo, jedan kilogram masti mijenja četiri litre ulja.

-Ono što ljudi ne znaju ili ne žele znati, mast je znatno jeftinija i mnogo mnogo zdravija. Govorilo se da ona tobože deblja, izaziva razne vaskularne i druge probleme, a ne spominje se kako danas u vremenu bez svinjske masti, imamo znatno više oboljelih, a u Europi prednjačimo kao najpretilija nacija. Tko je ovdje lud-pita se Ante Buljubašić koji se uzgojem najprije goveda, zatim svinja bavi skoro dva desetljeća.

image
Ante Čizmić/Cropix

- Sve je počelo jednom kozom. Vratio sam se iz grada kupio jednu kozu i tako malo pomalo imamo veliko seosko imanje. Od prije nekoliko godina isključivo se bavimo svinjogojstvom. Svinje kupujemo polovicom godine i njihov tov traje do konca godine. Isključivo upotrebljavamo žitarice i domaći napoj bez ikakvih sumnjivih primjesa što našem proizvodu daje autohtonost upravo onakvu kakvu smo mi naslijedili od svojih djedova i baka. Što se tiče same masti, nikada nije bila veća potražnja. Cijena jednog kilograma koju prodajemo po dvadesetak kuna, zamjena je za četiri litre ulja kada se zna da jedna litra suncokretova ulja košta jednako kao kilogram svinjske masti. Ono što još dodatnih poena u doba ove skupoće stavlja na stranu svinjske masti, jest činjenica da istu količinu možete tokom spremanja hrane koristiti nekoliko puta, dok ulje nakon jedne upotrebe možete slobodno baciti. Jasno je da je ušteda višestruka. Nisu ljudi glupi. Gledaju kako jeftinije, a i najzdravije proći ovu "sušno" razdoblje bez jeftinoga ulja.

Godišnje proizvedemo desetak tona svježeg mesa, a od naših pedesetak svinja pripremimo oko pola tone masti. Da budemo jasni, imati pravu mast znači da morate ugojiti svinju ne ispod dvjesta kilograma, a slaninu topiti ne manje od pet šest sati. Osim kilograma, svinja mora jesti hranu koju Bog da. To znači samo domaću onaku kakvu su nekada proizvodili naši stari. Samo na taj način, mast može trajati nekoliko godina. Prodamo je mi i prije. Do sada smo to radili po potrebi.

Slaninu bi odmah nakon "klanja" odlagali u hladnjače i topili je prema potrebi, uglavnom jednom tjedno. Kako je krenulo mislim da ćemo ove sezone njeno topljenje obaviti u nekoliko dana jer je potražnja utrostručila. Jednako tako traže se i kvalitetni čvarci. Potražnja je u uzlaznoj putanji. Valjda su ljudi shvatili da nije sve tako crno što se tiče svinjskih nus proizvoda na što su ih neki još prije koju godinu upozoravali kao za zdravlje opasne proizvode -tvrdi Ante, pohvalivši se kako je njegova mast tražena i izvan domovine. Najviše je proda po raznim sajmovima, npr. onom u Zadvarju i Baškoj Vodi. Strani gosti kupuju sve, ali od ove godine i oni će se omastiti topljenom slaninom iza Biokova. Najviše je tražena kod Njemaca i Austrijanaca.

image

Ante Buljubašić

Ante Čizmić/Cropix

Međutim, ni drugi se od ne odmiču. Valjda su i zapadnjaci skužili nutritivnu i zdravstvenu važnost namirnice koju su generacije prije nas gutali poput bombona. Slatka varijanta kruha, masti i dva zrna šećera svakako je bio najpoznatiji obrok njihovog, a i našeg djetinstva. Dok je oni drugi način sa dodatkom soli, crvene paprike ili luka bio sinonim za oštre zime i teške fizičke poslove. U svakom slučaju nekadašnji hit bakine kuhinje i zdravija varijanata od današnje 'nutele', 'eurokrema' ili kojekakvih pašteta, očito doživljava svoju renesansu. Druga priča je kruh. Vruć tek s komina. Šnita k'o čamac. Preidržavaš se objema rukama, a opet curi sa svih strana. Milina! Ops…, malo smo skrenuli s teme. Nije za zamjerit. Ponesu vas mirisi djetinstva i eto…'ko o čemu, mi o masti i kruhu.

Za sve to što se kuha i sprema u Zagvozdu, potrebno je puno ručica. Toga srećom kod Buljubašića ne fali.

Cijela njegova obitelj, supruga i petero djece predano rade u svom poslu. Iako, mali, djeca pomažu onoliko koliko mogu.

image

Na fotografiji: Ante sa suprugom Marijom i djecom Sarom, Karmen, Manuelom, Josipom i Adamom

Ante Čizmić/Cropix

-Svi daju ruke. Zahtjevan je to posao. Osim masti imamo u prodaji kompletan suhomesnati asortiman svinjskog mesa. Od pršuta, panceta, kobasica, pečenica do svinjskih kostiju. Ničega ne fali.

Ove godine kasnimo sa nabavkom svinja za tov. Bojimo se korone, nestašice žitarica…jednostavno loša su vremena sa odmakom će Ante Buljubašić, ne krijući kako su kroz ovih dvadesetak godina uložila značajna sredstva u sušionu, solionu i zrionu. Stoga je i razuman strah.

Cijene hrane, a i mesa doslovno luduju. Moraju sagledati situaciju jer ne bi bilo dobro ulagati u nešto što bi ih na koncu moglo "pojesti". To misle na hranu koja će, čini im se uskoro biti skuplja nego kilogram svježe svinjetine. Trenutno imaju na lageru dosta mesa. Ne boje se ukoliko sezona bude dobra, sve će brzo otići.

Imali su ponudu za kompletan otkup mesa i masti, jasno po diskontnoj cijeni. Nisu pristali. Draže mi je ovako pomalo.

Zbog nestašice ulja i njegovog nadomještanja svinjskom masti, hrvatski farmeri mogli bi se okrenuti značajnijoj proizvodnji svinjskog mesa, a i proizvodnji stočne hrane, čime bi se zaokružio proizvodni proces, a hrvatsko tržište bilo osigurano od raznih inflacijski turbulencija koje za sobom vuču nestašicu mesa i njegovih prerađevina.

16. studeni 2024 18:41