U organizaciji Slobodne Dalmacije i pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović, u Splitu traje konferencija "Gospodarenje vodama u Hrvatskoj" na kojoj sudjeluju velika većina domaćih relevantnih stručnjaka te zajedničkom raspravom pokušavaju pronaći rješenja za pojedine probleme.
Ako će se ratovi u budućnosti voditi oko izvora pitke vode, Hrvatska bi mogla biti na meti brojnih država. No, u posljednje vrijeme sve veći problemi s ogromnim gubicima vode, poplavama, navodnjavanjima te na ovom području dostupnošću i mutnoći vode, dovela je do brojnih problema i pitanja na koja je potrebno pronaći brze odgovore kako bi racionalnije krenuli upravljati s bogatim resursima.
Predsjednica Republike Hrvatske i pokroviteljica ove konferencije Kolinda Grabar Kitarović, čestitala je našem dnevnom listu na organizaciji ove konferencije iz napomenu kako je pitka voda strateški resurs svake države, a većina naših sugrađana ima tu povlasticu da iz špine može piti vodu, ali je spomenula i sve češči problem Splićana s mutnoćom Jadra.
- Dok su Splićani imali kvalitetnu vodu za vrijeme Dioklecijana, danas je moraju prokuhavati. Stiga ne smijemo dopustiti da se trpi nestašica pitke vode.Mnoge zemlje dale bi bogatstvo da imaju vodno blago kakve mi imamo. Mnogi predviđaju da će se budući svjetski sukobi će se boriti zbog vode, a to nam daje obvezu da zaštitimo svoje vodne resurse. Jesmo li svoje vodno blago optimalno gospodarski vrednovali? Jesmo li svim građanima osigurali pritku vodu? - upitala je okupljene predsjednica te nastavila.
- Upozorio je gradonačelnik Krstulović Opara vladu RH. Podržavam to i apeliram na ministarstvo da se ubrza provedba okončanja realizacija projekta aglomeracije. Voda još nije svima jednako dostupna, posebni su problemi na otocima. Upitajmo se imaju li je i koliko je plaćaju? Važno je razvijati kulturu potrošnje vode, jer nije neograničen resurs. Imamo dotrajale mreže i gubitke vode koje plaćaju svi građani, te smo odgovorni je čuvati i ne trošiti bespotrebno. U gospodarenje vodama svakako spada i navodnjavanje, i dok imamo sjajne primjere država poput Izraela koja je iz pustinje stvorila zelenilo, mi trenutno natapamo do 2 posto poljoprivrednih površina. To je daleko od potreba i od naših mogućnosti. Imamo problem i u upravljanju vodama, zato imamo poplave. Taj problem moramo rješavati sustavno. Politika se mora osloniti na hrvatsku pamet i iskustvo, ali i na dobre primjere iz vani. Idemo se početi odgovorno ponašati i vjerujem da će ova konferencija tome doprinijeti – zaključila je predsjednica Republike Hrvatske.
Na samom početku konferencije okupljenima se obratio Jadran Kapor, glavni urednik Slobodne Dalmacije. Istakao je kako je voda veoma osjetljiv i varljiv element, a brojnima se čini kako je beskonačan resurs. Međutim, ubrzani gospodarski razvoj i onečišćenje, razlog je brojnih problema, vezanih uz vodoopskrbu, s kojima se danas nosimo.
- Zadarska županija je prošle godine doživjela poplave, Šibensko-kninska ne može biti sretna da se otpadne vode i tehnološke vode iz Knina ulijevaju u Krku bez pročišćavača. Razumjeli smo da je gospodarenje vodama ekološko, gospodarsko, sigurnosno i životno pitanje za nas i naše čitatelje koji nam 75 godina poklanjaju povjerenje. Vaš dolazak na konferenciju dokazuje koliko je voda važno pitanje – kazao je između ostalog glavni urednik Slobodne Dalmacije te za kraj istakao kako je list papira s kojeg sam pročitao govor u proizvodnji troši osam litara vode, dakle ključna nam je za život. Okupljene je pozdravio i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara te krenuo s aktualnim apelom koji je već uputio zajedno s još pojedinim gradonačelnicima obližnjih gradova ministru zaštite okoliša.
- Svi se bave Pelješkim mostom, bombarderima, a projekta Eko kaštelanski zaljev vrijedi dvi ipo milijarde kuna, kao mostovi i bombarderi – poručio je Krstulović Opara naglasivši važnost ubrzanja i okončanja projekta aglomeracije.
- Odavno smo napustili čatrnje i bunare, ali naš odnos prema vodi je sličan kao i prema okolišu. Uzeli smo ga zdravo za gotovo. Moramo omogućiti našim građanima kvalitetno gospodarenje vodom s pročišćivačima. Novi naraštaj političara neće pričati općenito, nego izravno i otvoreno, aktivirajući sve resurse. Koristim prigodu zahvaliti Slobodnoj Dalmaciji, koja svakodnevno prati život malog čovjeka, a na ovoj konferenciji otvara stranicu zdravog razvoja – zaključio je splitski gradonačelnik.
Okupljenima se obratio i Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan koji je također čestitao našem dnevnom listu na organizaciji ove konferencije, kako kaže, u gradu kojeg su u davnim vremenima ljudi naseljavali zbog voda.
- Što uopće voda znači u životu cijele zemaljske kugle? Stotine sukoba je bilo vezano samo za vodu, i ono što se danas događa oko nafte, uskoro će oko pitke vode. Hrvatska je treća u Europi ,poslije Norveške i Islanda, što se tiče kapaciteta vode. U Hrvatskoj 80 posto ljudi ima pristup pitkoj vodi, a što je s onim ostatkom. Nama je Bog dao pitku vodu i očito smo se zbog toga uljuljali i uspavali, a Izraelci, koji je nemaju, morali su znanstveno istraživati i pronaći tehnološka rješenja za nadomjestak svojih kapaciteta. Još uvijek ima toliko potencijala za proizvodnju ekološke energije, no o tome svemu će nam danas struka kazati nešto više – kazao je Blaženko Boban.
Ministar zaštite okoliša i energetike, Tomislav Ćorić, među brojni brojkama, povučenim EU-ovim sredstvima i planovima za buduću nadogradnju vodovodne i odvodne mreže, istakao je ključne probleme koji se trebaju riješiti.
- S obzirom na klimatske promjene trebamo odgovoriti na sve izazove s kojima se suočavamo. U našoj zemlji javna vodoopskrba je na visokom stupnju razvijenosti. Gubitci vode su veliki, a iznose 49 posto prema posljednjim podacima. U cilju smanjenja gubitaka, započeli smo rekonstrukciju vodovodne mreže u RH. Vodu smo neopravdano tretirali kao resurs koji neograničeno imamo.
- U ovom trenutku 47 posto stanovništva priključeno je na sustav javne odvodnje koje kontrolira država, to je problem. U odnosu na njih, tek 35 posto priključeno je na sustave pročišćavača otpadnih voda.Poseban izazov je javna opskrba na otocima, posebno na onima na kojima nema izvora vode - nabrajao je ministar te nadodao kako razina navodnjavanja nije na zadovoljavajućoj razini, no to je posljedica neadekvatnog pristupa tom problemu posljednjih 26 godina.
Omogućeno je navodnjavanje 22 i pol tisuće hektara površina, a taj iznos može biti znatno veći. Trenutno je u provedbi 30 projekata za navodnjavanje još 27 tisuća hektara. Naglasio je kako potezi koje planiramo napraviti u sljedećim mjesecima dovesti će do racionalizacije sustava.