Prosječna satnica je taman ‘za polizati’; Hrvatski radnik za sat vremena zaradi za tri kugle sladoleda!

Prosječna satnica hrvatskog radnika je taman “za polizati”. Kupi li skuplji sladoled u Splitu ima za tri kuglice, a kuglicu više imat će ako pripazi i kupuje tamo gdje je svaka kuglica po 10 kuna.

Za jednu kuglicu prosječno plaćeni radnik u Hrvatskoj treba raditi 18 minuta, a njemački prosječno plaćeni radnici zarade za kuglicu od 1,70 eura za pet minuta. Institut njemačkog gospodarstva objavio je da je za sat vremena rada u lipnju ove godine prosječan Nijemac zaradio jednu ulaznicu za kino, pola kilograma kave, markicu za pismo, kruh i bocu piva. Prije 30 godina je za sve to morao raditi sedam minuta duže.

Za stavke koje je nabrojio Institut njemačkog gospodarstva što trenutno koštaju 101,66 kuna, prosječno plaćeni hrvatski radnik morao bi raditi dva sata i 21 minutu po prosječnoj neto satnici od 43,01 kune.

Ode li u kino radnim danom, za ulaznicu treba 30 kuna i uz to još može kupiti polubijelu pogaču od pola kilograma za 11,99 kuna. I to je sve, ne može ni poslati pismo na neku adresu u Hrvatskoj, što košta 3,30 kuna. Samo pola kilograma kave hrvatskog radnika košta kompletnu satnicu, i ako kupi toliko kave, nema za ništa više.

Nema ni za žvake.

Iz njemačkog instituta, čije podatke ovih dana prenose mediji, navode da kupnja televizora sada zahtijeva manje rada nego prije 30 godina – 17 sati i 58 minuta, dva dana i gotovo dva sata, a 1991. godine za televizor je prosječno plaćeni njemački radnik morao raditi 79 sati i četiri minute. Prosječno plaćeni hrvatski radnik bliži je njemačkom radniku od prije tri desetljeća nego današnjem, za čijim standardom mjerenim kupnjom televizora zaostaje tridesetak godina jer mu treba 77 sati rada ili gotovo dva tjedna da bi zaradio jedan televizor koji košta 3300 kuna.

Inflacija i rast cijena

Institut njemačkog gospodarstva navodi da je u usporedbi s 2020. pala kupovna moć po minuti zarade jer su njemački radnici prije dvije godine za navedene proizvode i usluge morali raditi 56 minuta. Navode da je od ujedinjenja Njemačke do prošle godine kupovna moć po minuti zarade porasla za 27 posto, no ti će se podaci pogoršati ove godine zbog visoke stope inflacije koja je u srpnju bila 7,5 posto, a mjesec dana ranije 7,6 posto. Rast cijena je pojačan ratom u Ukrajini, koji je izazvao poskupljenja energenata i hrane, a slabe žetve doprinose ogromnim poskupljenjima.

Samo pola kilograma kave hrvatskog radnika košta kompletnu satnicu i ako kupi toliko kave, nema za ništa više. Nema ni za žvake

Shutterstock

Samo u lipnju inflacija u Hrvatskoj iznosila je 12,1 posto, a u svibnju 10,8 posto, no većini se čini da je znatno veća jer značajno poskupljuje hrana, i to prehrambeni artikli koji se svakodnevno upotrebljavaju, poput ulja koje je u lipnju bilo skuplje 57 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, cijene mlijeka, kruha, brašna i tjestenine su skočile 28 posto, šećer, govedina i teletina poskupjeli su 21 posto...

Šezdeset posto radnika ispod minimalca

Prosječna neto plaća prošle godine u Njemačkoj je iznosila 2727 eura, a u Hrvatskoj 852 eura, i od nje su slabije plaćeni radnici u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. Eurostat je objavio i da u Njemačkoj radi gotovo 80 posto stanovništva od 20 do 64 godine, ukupno 39 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj zaposleno 68 posto ili 1,6 milijuna ljudi. Standardom Hrvatska zaostaje za prosjekom Europske unije za 30 posto budući da je prema paritetu kupovne moći na 70 posto prosjeka Unije, dok taj prosjek Njemačka premašuje za 19 posto, pa za njom Hrvatske kaska za 49 posto.

Prošle je godine bruto satnica u Hrvatskoj bila 11,2 eura, a u Njemačkoj 37,2 eura. Tri radnika u Hrvatskoj u sat rada zarade malo manje nego jedan u Njemačkoj, a ove će godine minimalna njemačka satnica premašiti prosječnu hrvatsku satnicu. U listopadu minimalne bruto satnice trebaju porasti na 12 eura u Njemačkoj, a već su ove godine povećane s 9,82 eura na 10,45 eura, a oko šest milijuna Nijemaca trenutno radi za manje od 12 eura po satu.

Prosječna plaća u Hrvatskoj trenutačno iznosi 7690 kuna, a više od 60 posto radnika zarađuje manje. Svaki četvrti prima prosječne plaće manje od 4958 kuna, a svaki drugi manje od medijalne plaće od 6490 kuna. Iz Instituta njemačkog gospodarstva mogli bi reći da svaki deseti radnik ne može ili jedva može u mjesec dana rada zaraditi za jedan televizor srednje klase jer primaju manje od 4180 kuna.