Psihijatar Ante Bagarić: U Hrvatskoj je ‘seksi hit‘ da se ljudi neodgovorno ponašaju

Ne treba "psihijatrizirati" te ljude. Oni su samo ogledalo društva, posljedica svega što na svim razinama gledamo godinama. Svjesni su da ugrožavaju zdravlje ljudi oko sebe, ali nije ih briga. Ne bih rekao da su bioteroristi, jednostavno su bezobzirni. To ne treba čuditi jer je "seksi hit" da se ljudi neodgovorno ponašaju.

Objašnjava to naš ugledni psihijatar izv. prof. dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti zagrebačke Klinike za psihijatriju Vrapče, s kojim razgovaramo o ponašanju ljudi koji posljednjih dana pune medijske stupce.

"Žena oboljela od korone ušetala u ljekarnu, zaraženi muškarac dovezao automobil na tehnički pregled, drugi sjedio u lokalnom kafiću s prijateljima, treći pokušao otputovati avionom iz zemlje...", samo su neki od slučajeva neodgovornog ponašanja kojemu svjedočimo u vremenu nesmiljenog širenja pandemije. Zašto se ljudi tako ponašaju, otkud toliki manjak empatije da ni onda kada su bolesni i kada im je određena mjera samoizolacije neki to ne poštuju, čak i po cijenu ugrožavanja života drugoga? Stručnjake to, izgleda, ne začuđuje.

– Bio bih fasciniran, srušio bih se od šoka da nitko ne bježi iz samoizolacije i da se odgovorno ponaša. U primitivnim društvima smatra se da su oni koji poštuju pravila i koji su obazrivi prema drugima šonje, mlitavci, slabići, bezveznjakovići, gubitnici. Mi smo kao društvo razvili budalast sustav, ovo je samo posljedica brutalne društvene neodgovornosti – bez dlake na jeziku kaže doktor Bagarić, ističući kako o ovim pojavama govori isključivo kao psihijatar.

EMPATIJA

– Pogledajte – nastavlja on – kakvo je danas ponašanje u vožnji, javnoj komunikaciji, kakvi su komentari na društvenim mrežama, kakvo je ponašanje naših političara, za koje je uobičajeno da se vrijeđaju, napadaju ne birajući riječi?

I to bismo mogli nazvati "politikoterorizmom" – kaže psihijatar Bagarić, ne štedeći ni vlastitu "kuću":

– Mi liječnici trebali bismo prednjačiti u poticanju empatije, a često ni među nama nema odgovornosti za izgovorenu riječ – upozorava on.

– Općenito smo kao društvo razvili brutalni, truli sustav, rekao bih čak i septičku jamu u kojoj je posve uobičajeno da ljudi pljuju jedni po drugima, vrijeđaju se, ne biraju riječi i to nije slučaj samo kod nas. Nestao je humanizam u kojemu ljudi poštuju jedni druge. Uostalom, pandemija se ne bi razvila da svijet nije takav – kritičan je doktor Bagarić.

– Nezrelost i destrukcija prevladavaju u društvu – to smo usvojili, a čudimo se kad ubiremo otrovne i nejestive plodove. Nevjerojatno nam je što ljudi bježe iz samoizolacije, a onoga tko opljačka "benzinsku", pobije ljude ili juri kroz tunel 220 na sat gledamo kao heroja. Ili se smijemo, a onda plačemo kada umre pet ljudi – ističe prof. dr. Bagarić.

Mentalna je tragedija kako učimo mlade generacije, dodaje on.

– Umjesto da ih učimo i potičemo da budu pametni, uspješni, kompetitivni, glavno je da gledaju emisije u kojima je najvažnije ležati. Empatija nam treba, ali ne vidim taj zaokret. Svatko se trudi biti što veća budala, što nije teško, ali konkurencija je velika – ironično će doktor Bagarić.

Ipak, za njega je nedvojbeno da na razvijanju (društvene) empatije treba ustrajati i po cijenu sadašnjih negativnih etiketa.

– Empatija se ne rađa, ona se stvara. Nju treba uzgajati od malih nogu, u vrtiću, školi, u javnom prostoru. Učiti djecu da je dobro nekome u razredu pružiti ruku, a ne vrijeđati ga jer je slabiji. Takav čin ljude čini sposobnijima, moćnijima, ali i otpornijima na stres. Treba razvijati empatiju počevši od svoje mikrosredine, biti pozitivno sebičan, što znači reći samome sebi: "Empatija je važna, želim je namjerno razvijati. Ona je potrebna zbog drugih, ali i zbog nas samih" – poručuje prof. dr. Ante Bagarić.