Francuski Institut za nuklearnu sigurnost (IRSN) priopćio je kako radioaktivni oblak, koji se posljednjih tjedana pojavio nad Europom, nagovještava da je došlo do nesreće u nuklearnom objektu u Rusiji ili Kazahstanu, i to krajem rujna.
IRSN navodi kako nije došlo do utjecaja na ljudsko zdravlje ili okoliš u Europi, prenosi Reuters. IRSN i drugi instituti za nuklearnu sigurnost u Europi izmjerili su visoku razinu rutenijuma 106, radioaktivnog nuklida koji nastaje dijeljenjem atoma u nukleranom reaktoru, u atmosferi većine europskih zemalja početkom listopada, uz stalni pad od 6. listopada nadalje.
U Institutu su uvjereni kako se nesreća nije dogodila u nuklearnom reaktoru već je, vjerojatno, riječ o objektu za tretman nuklearnog goriva ili centru za radioaktivnu medicinu. Kao mogući uzrok nesreće isključen je i pad satelita s rutenijskim napajanjem. Utvrđeno je, naime, kako niti jedan satelit koji sadrži rutenij nije pao na Zemlju tijekom tog razdoblja.
U priopćenju IRNS-a još stoji kako stručnjaci nisu mogli odrediti točnu lokaciju oslobađanja radioaktivnog materijala. Ipak, prema meteorološkim podacima, najvjerojatnije je riječ o području južno od Urala, odnosno između planina i rijeke Volge, što bi, dakle, moglo ukazati na Rusiju ili Kazahstan.
Direktor IRSN-a Jean-Marc Peres za Reuters kaže kako ruske vlasti nemaju informaciju o nesreći na njihovu području, a francuski Institut još nije stupio u kontakt s dužnosnicima u Kazahstanu.
Jean-Christophe Gariel, direktor zdravstva u IRSN-u, za Guardian ističe kako je odgovornost identificiranja izvora nuklearnog oblaka sada na ruskoj i kazahstanskoj strani.
Ako pak ne uspiju utvrditi gdje je došlo do onečišćenja, pitanje bi se moglo uputiti Ujedinjenim narodima, poručio je Gariel. I Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske oglasio se priopćenjem u kojem je potvrđeno da zemlje centralne i istočne Europe od kraja mjeseca rujna, točnije od 29. rujna 2017. godine detektiraju prisustvo radioaktivnog izotopa Ru-106 u zraku. U Hrvatskoj je tako Ru-106 u zraku prvi put detektiran u uzorku od 30. rujna 2017. godine. Izmjerene koncentracije su u mikro (µ) do mili (m) bekerela (Bq) po kubnom metru (m3) zraka i kao takve ne predstavljaju opasnost za ljude i okoliš, izvijestio je Hrvatski zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.
Uzrok ispuštanja kao i zemlja ispuštanja još nisu poznati, a u dopisu još piše kako nisu zabilježene povišene koncentracije drugih izotopa, pa se može sa sigurnošću isključiti ispuštanje tijekom nesreće u nuklearnoj elektrani.
Ru-106 je izotop koji se koristi u medicini, posebno u liječenju nekih vrsta malignih oftalmoloških oboljenja. Moguća je uporaba Ru-106 kao izvora energije u satelitima i svemirskim letjelicama, izvijestio je zavod koji navodi i kako će o svim daljnjim događanjima pravodobno informirati javnost.
Od Saše Medakovića, ravnatelja Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, čujemo kako su brojne europske zemlje provele mjerenja i izmijenile podatke.
- To je omogućilo da se provede računalna simulacija i utvrdi potencijalni izvor, odnosno lokacija od kuda dolazi onečišćenje. Rezultati simulacije, koja je provedena neovisno u nekoliko stručnih organizacija i rezultati se poklapaju, pokazuju kako je najvjerojatnije izvor smješten negdje u području južnog Urala, ipak bez mogućnosti točnijeg pozicioniranja. Također, sve do sada izmjerene vrijednosti u Europi pokazuju kako koncentracija rutenija, odnosno Ru-106 ne predstavlja zdravstveni rizik. Iz tog razloga nisu preporučene bilo kakve aktivnosti u smislu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja poput kontrole ili ograničavanja konzumacije pojedinih prehrambenih proizvoda, informirao nas je ravnatelj Državnog zavoda.
Od sugovornika doznajemo kako rutenij, sam po sebi, nije prisutan u okolišu i posljedica je nekakve vrste ispuštanja iz postrojenja koje se vezuje uz preradu istrošenog nuklearnog goriva ili proizvodnje radioaktivnih izotopa.
- Do sada niti jedna zemlja nije prijavila takav slučaj premda takva obveza proizlazi iz Konvencije o ranom izvješćivanju u slučaju nuklearne nesreće te se ne može sa sigurnošću tvrditi o čemu se točno radi. Ipak, ovaj slučaj pokazuje kako su sustavi rane detekcije i razmjene informacija u slučaju radiološke ili nuklearne nesreće u Europi potrebni i da funkcioniraju. Prijavljeno je više od 400 rezultata mjerenja, a najveće vrijednosti su izmjerene u Rumunjskoj i iznose 0,15 Bq/m3, naglasio je Saša Medaković.
OPEKAO IH ČERNOBIL
NIZOZEMCI DOBILI TABLETE JODA
Proteklih dana nizozemska vlada poslala je na kućne adrese svojih građana tablete joda koje treba koristiti u slučaju nuklearne katastrofe. Potvrdila nam je to Irena Lodder Rožić, koja živi u Nizozemskoj.
- Ne vjerujem da su tablete joda povezane s radioaktivnim oblakom nad Europom jer smo dopis o ovoj pošiljci dobili još krajem kolovoza ove godine. Nizozemska obnavlja zalihe joda praktički još od Černobila, a sada su ih odlučili distribuirati na adrese svih stanovnika, pa mislim da je riječ o koincidenciji - kazala je Lodder Rožić.