S jednom kartom po cijeloj EU: Do 2021. unutar Europske unije trebala bi profunkcionirati jedinstvena vozna karta za cestovni, željeznički i zračni promet

Do 2021. unutar Europske unije trebala bi profunkcionirati jedinstvena vozna karta za cestovni, željeznički i zračni promet, najavila je povjerenica Europske komisije za promet Violeta Bulc na marginama ljubljanskog mitinga 'TEN-T Days' o prometnoj budućnosti EU.

- Naša vizija je jednostavan, brz i jeftin prijevoz za građane Unije - poručila je povjerenica EK za promet, najavivši, također do 2021., i zamah u širenju uporabe električnih vozila u Uniji. Taj zamah trebala bi potaknuti skora odluka EK o što većoj uporabi električnih automobila u radu javnih ustanova i agencija članica EU-a.

Kad su u pitanju strateški prometni pravci EU-a, ljubljanski skup nije donio promjene u ranije utvrđenim planovima koji se sastoje od devet ključnih transeuropskih prometnih koridora. Riječ je o koridorima Atlantik (od juga Portugala do Strasbourga), Rajna - Alpe, Sjeverno more - Baltik, Orijent - istočno Sredozemlje, Sredozemlje (od Portugala do granice Poljske i Ukrajine), Skandinavija - Mediteran, Baltik - Jadran, Rajna - Dunav i Sjeverno more - Sredozemlje.

Pojedinačno najvrednije investicije na svim transeuropskim koridorima trenutno su gradnja plovnog riječnog puta između Francuske i Belgije u vrijednosti oko milijardu eura, proširenje tunela Brenner (879 milijuna eura) i gradnja brze pruge Lyon - Torino od 814 milijuna eura. Od prometnih investicija u nove članice Unije, najveću je osigurala Rumunjska, u obnovu pruge Brasov - Simeria od blizu 800 milijuna eura.

Hrvatska se nalazi na dva od devet spomenutih koridora, a riječ je o baltičko-jadranskom i pravcu Rajna - Dunav. Unutar tih dvaju koridora dva su velika strateška prometna projekta u Hrvatskoj koja je Unija spremna sufinancirati u visokom postotku - pruga od mađarske granice preko Zagreba do Rijeke i pruga Zagreb - Ljubljana.

Prometnice kroz BiH nisu u planu

Iako je na ljubljanskom mitingu održan i skup o prometnom povezivanju Unije s zapadnim Balkanom, prometni pravci koji bi išli prema BiH, Srbiji i Makedoniji, i dalje ka Turskoj, i koji bi Hrvatsku značajnije postavili u prometne planove Unije nisu uvršteni u strateške transeuropske projekte. To bi se, prema riječima Violete Bulc, moglo dogoditi 2020. ili 2021.

Pridruživši se skupu 'TEN-T Days' ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da su Hrvatskoj iz programa CEF Instrumenta za povezivanje Europe odobrena 32 sufinanciranja prometnih projekata u ukupnoj vrijednosti od tri milijarde kuna. Najveća investicija u hrvatskoj "kvoti" CEF Instrumenta je modernizacija pruge Križevci - Koprivnica - mađarska granica u vrijednosti od 241 milijun eura.