Saborska oporba bez odgovora kome je HEP prodavao jeftini plin, po cijeni od 1 do 15 centi koji je kupovao od INA-e za 47 eura

Saborska oporba u srijedu je inzistirala na odgovoru kojim je tvrtkama HEP prodavao plin od jednog do 15 centi koji je od Ine kupovao za 47 eura po megavat satu, no nije ga dobila od državnog tajnika Ministarstva gospodarstva.
Došao sam radi zakona i kanim se držati te teme, odgovorio je oporbi Ivo Milatić u saborskoj raspravi o dva zakona koji trebaju olakšati administrativne postupke i povećati korištenje obnovljivih izvora energije.
Riječ je o izmjenama zakona o tržištu električne energije te o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
„Sve što se toga tiče, čuli ste od potpredsjednika Vlade i ostalih dužnosnika, sutra je sjednica Vlade pa ćete dobiti dodatne informacije“ odgovorio je Milatić na oporbene upite.
Kojim je tvrtkama HEP prodavao plin, je li u pitanju tajkun Vujnovac, pitala je Karolina Vidović Krišto (OiP), ocijenivši da je to „početak velike afere u europskim razmjerima“.
Tko je kupio plin, zanimalo je i SDP-ovu Mirelu Ahmetović, koja pita i hoće li na računima za struju, po uzoru na navod da je Vlada omogućila da cijena bude manja, stajati da je premijer omogućio da HEP ima 10 milijuna eura gubitka, jer je „naredio da se plin kupuje skuplje, a prodaje u bescjenje“?
Klasić: Struja je kod nas među najjeftinijima u EU
Nećemo se hvaliti, nego radit svoj posao, odgovara Milatić i navodi da su hrvatski građani, na povoljnijoj cijeni plina uštedjeli skoro 6, 5 milijardi kuna u usporedbi s građanima EU.
Struja kod nas je među najjeftinijima u EU, kaže Darko Klasić (HSLS), pa navodi da je Sloveniji 21 poto veća, a u zemljama EU u prosjeku 91 posto veće nego i Hrvatskoj.
Marin Miletić (Most) proziva premijera da „kao zmija noge“ skriva tko je kupovao plin po 47 eura po megavat satu, a prodavao po jedna cent, i poručuje da slučajnosti ne postoje.
Na novu aferu referirala se i Sandra Benčić (Možemo), ističući da se u njoj vidi ključna stvar, a to je izostanak koordinacije ključnih institucija u energetskom sektoru, ali i nedostatak vizije u pogledu dekarbonizacije energetskog sektora.
HDZ-ovi zastupnici naglasak stavljaju na drugu stvar.
Stipan Šašlin (HDZ) kaže da se zaboravlja da je HEP imao presudnu ulogu u obuzdavanju cijena plina i struje, a Miro Totgergeli (HDZ) da se nameće kriva teza da su građani sufinancirali HEP.
Država je, kaže, kao vlasnik HEP-a odlučila da će mu pomoći, a on je pomagao građanima i poduzetnicima.  
 Mi smo dokapitalizirali HEP sa 900 milijuna eura, no ne znamo koliko je njegov gubitak, uzvraća Sanja Radolović (SDP).
Energetska zajednica na razini države, umjesto općine i grada
Kad je pak riječ o dva zakona, HDZ ga hvali, i oporba u njima nalazi dobrih stvari, ali drži i da su mogli biti bolji.
Odlično je što ste dozvolili građanima da sav višak energije koji proizvedu, a ne potroše - predaju u mrežu, no nelogično je da  na proizvedeni višak moraju platiti sve naknade i davanja, kao i porez na dohodak, to je apsurdno, kaže Ahmetović.
Oporba pozdravlja i što će se energetska zajednica moći osnovati na razini države, ne kao do sada općine i grada.
Do sada se zajednica ograničavala na jedno naselje, sada ćemo to moći riješiti na način da se elektrana napravina vikendici u Dalmaciji, a energija koristi u Zagorju, pojasnio je Željko Pavić (Socijaldemokrati).
Milatić je odbacio teze da se sporo izdaju energetska odobrenja, pa naveo da ih je od početka 2021. do danas izdano  104, da u cijeloj zemlji, kad se zbroje hidro, termo, vjetar sunce itd.  instalirano oko 6 tisuća megavata kapaciteta.
Najviše je, 88, sunčanih elektrana, dvije na bio plin, šest je  vjetroelektrana, po jedna hidroelektrana – Kosinj i kogeneracija u Slavonskom Brodu te postrojenje za skladištenje energije.