Tri je tužbe zaprimio Europski sud za ljudska prava (ESLJP) protiv Republike Hrvatske zbog kršenja prava LGBT osoba i zločina iz mržnje: osim Splićanina Ante Beusa, koji je dvadesetak puta, uglavnom uzalud, policiji prijavljivao napade, o čemu smo nedavno pisali, tužbe su podnijele dvije žene.
Zagrepčanka, žrtva nasilja, tužila je Hrvatsku jer je nasilnik kažnjen u prekršajnom, a ne u kaznenom postupku, i to sa samo 300 kuna.
Posebno je težak slučaj žene koju su šibenski policajci, prema navodima iz tužbe, godinama zlostavljali zbog spolne orijentacije.
Prema informacijama koje smo dobili od Sanje Juras, koordinatorice udruge “Kontra”, ženu su zbog sumnje da je povezana s nestankom jedne osobe prije 20 godina policajci vrlo brutalno isljeđivali pa su je, na primjer, ispitivali po 12 sati dnevno, dolazili su njezinoj prijateljici na radno mjesto i pred kolegama govorili da je njezina “lezbijska partnerica” optužena za ubojstvo. Tortura je trajala čak četiri godine dok se žrtva nije obratila udruzi “Kontra”.
– Ovo je slučaj gdje su policijski službenici počinitelji zločina iz mržnje, protuzakonito su postupali prema njoj zbog spolne orijentacije. Štoviše, kad smo od policije zatražili izvješće o poduzetim radnjama, oni su nam potvrdili da su postupali protiv nje. Nakon toga, podnijeli smo kaznenu prijavu protiv policijskih službenika, ali nisu kažnjeni – informira nas Juras.
Naša sugovornica ističe:
– Propusta ima na svim razinama, kako u policiji, tako i u Državnom odvjetništvu i sudstvu. Poseban je problem što se često događa da se nasilje i napadi iz mržnje, koji bi se prema hrvatskim zakonima i praksi ESLJP-a trebali tretirati kao zločini iz mržnje, sankcioniraju uglavnom samo prekršajno. Tako se onemogućuje njihov kazneni progon, ali to je i neprimjereno zbog društvene opasnosti takvih djela te šalje pogrešnu poruku društvu.
Ipak, najgora je policija.
– U slučajevima koji su nam prijavljivani oni su često vrijeđali žrtve, odbijali zaprimiti prijave protiv počinitelja, nestajali su im dokazni materijali. Čak i kad počinitelje zateknu na mjestu događaja, često pokreću prekršajne, a ne kaznene postupke, na što je upozorila i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u izvješću za 2016. godinu – upozorava Juras pa ističe kako se “prekršajni sudovi uglavnom bave kaznama zbog nepropisnog parkiranja, a odnos prema žrtvama nasilja motiviranog mržnjom nerijetko nije primjeren”.
Prema istraživanju Agencije za temeljna prava EU-a provedenom 2013. godine, u Hrvatskoj je 60 posto LGTB populacije doživjelo uznemiravanje i diskriminaciju, što je najveći postotak nakon Latvije.