Sputnjik ne stiže ni za Uskrs? Pitali smo Beroša hoće li Hrvatska samostalno nabaviti rusko cjepivo: ‘Ako bude poteškoća s EU, sagledat ćemo druge mogućnosti...‘

U najboljem slučaju, ako se bude čekalo odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA), rusko cjepivo Sputnjik moglo bi biti odobreno za dva i pol mjeseca, računajući negdje od sredine ožujka.

Naime, kako se očekuje, za 10-ak dana mogao bi započeti postupak odobrenja za rusko cjepivo, što bi značilo da bi ono moglo biti odobreno najranije sredinom svibnja ili početkom lipnja ove godine. No, barem što se tiče Hrvatske, onda ga u praskozorje turističke sezone ne moraju ni nabavljati, jer dok ono dođe u Hrvatsku, turista više neće biti.

Zašto kažemo da bi u najboljem slučaju Sputnjik mogao biti odobren za dva i pol mjeseca?

Pa upravo zbog toga što je i odobrenje za PfizerBiontech cjepivo trebalo čekati dva i pol mjeseca, od 7. listopada 2020., kada je podnesen zahtjev, do 22. prosinca, kada je cjepivo odobreno. Za AstraZenecu je taj postupak trajao još dulje, odnosno četiri mjeseca, od 1. listopada 2020. do odobrenja koje je bilo 30. siječnja 2021.

Skraćeni postupak

- Radilo bi se o skraćenom postupku, kao i za ova dva prethodna cjepiva. Što se tiče samog HALMED-a, mi još uvijek nismo dobili nikakvu dokumentaciju vezano uz cjepivo Sputnjik V - rekla nam je Maja Bašić, glasnogovornica HALMED-a.

Hoće li Hrvatska krenuti u interventni uvoz Sputnjika V, to još nitko ne zna, ali i takva mogućnost postoji.

- Mi možemo odobriti interventni uvoz, ali i prije takvog odobrenja moramo pregledati dokumentaciju vezanu uz Sputnjik V. Zahtjev za interventnim uvozom podnosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), a i na takvu odluku, o interventnom uvozu, treba pričekati nekoliko tjedana, od trenutka kada zahtjev bude podnesen - kaže Bašić.

Dakle, pitanje je svih pitanja hoće li RH krenuti samostalno u nabavu ruskog cjepiva Sputnjik V, koje bi u ovoj posvemašnoj nestašici cjepiva protiv COVID-a 19 došlo kao naručeno, za što brže procjepljivanje stanovništva. Nedovoljne doze do sada pristiglog cjepiva izazivaju nezadovoljstvo stanovništva, a samim time stvaraju problem i Vladi RH.

Stoga smo upitali dr. sc. Vilija Beroša, ministra zdravstva RH, hoće li Hrvatska samostalno nabaviti Sputnjik V i kao neke druge zemlje krenuti u masovno cijepljenje svog stanovništva.

U Hrvatskoj je sve spremno za masovno cijepljenje, čak su otvorene i velike sportske dvorane i procjepljivanje bi moglo biti brzinski napravljeno, "samo" nedostaje cjepivo.

- Mislim da je legitimno nastojanje Vlade da svojim građanima osigura sve što nudi znanost. To ne znači da odustajemo od zajedničke nabave EU-a, ali ako i dalje bude poteškoća pri isporuci cjepiva koja su dogovorena, mi ćemo sagledavati i druge mogućnosti koje su komplementarne sa zakonima EU-a i hrvatskim zakonima. Naša primarna intencija je sigurnost, kvaliteta i učinkovitost cjepiva. Dok nema dokaza za to, nećemo uvesti cjepivo. Naš zakon omogućava interventni uvoz cjepiva koji dopušta HALMED na osnovi dokumentacije koja opisuje niz elemenata tog cjepiva. Mi smo Rusiji uputili dopis preko Ministarstva vanjskih poslova i zatražili tu dokumentaciju. Prekjučer smo o tome razgovarali s ruskim veleposlanikom i zamolio sam ga za dostavu te dokumentacije. To je taj koncept, ne uklanjamo se iz zajedničke nabave, ali ako bude i dalje poteškoća u isporuci cjepiva, naše je pravo voditi računa o zdravlju građana - rekao nam je ministar Beroš.

Zanimalo nas je hoće li Rusi sami zatražiti odobrenje Europske medicinske agencije?

Platforma za naručivanje

- Ne možemo utjecati na procjenu ruskog proizvođača u tome hoće li se oni obratiti EMA-i i zatražiti centralno odobrenje. Prije dva dana smo kritizirani da smo pokrenuli platformu za naručivanje, a nemamo dovoljno cjepiva. No, to je bio odgovoran potez, jer platformu smo morali pokrenuti kako bismo bili spremni za dolazak veće količine cjepiva u Hrvatsku - istaknuo je ministar Beroš.

U početku istraživanja novog cjepiva protiv koronavirusa sve je bilo divno i krasno s potencijalnim proizvođačima, koji su jamčili dovoljne količine cjepiva na tržištu. Međutim, kada se cjepivo pronašlo, količine koje su počele pristizati u Hrvatsku, ali i u Europu, pokazale su se nedostatnima, a jedan od razloga je potkapacitiranost proizvođača.

Stoga nas je zanimalo može li Rusija jamčiti veće količine cjepiva.

- Jedna od prekretnica u razmišljaju o ruskom cjepivu bio je članak u Lancetu koji je objavio rezultate njihovih kliničkih ispitivanja. Mi smo te podatke tražili i preko Ministarstva vanjskih poslova. Rusi kažu da su dovoljno velike količine prisutne na tržištu i uvjeravaju nas da, ako se naš regulator odluči za interventni uvoz, mogu osigurati veće količine - kazao je Beroš.

Na kraju smo pitali tko će biti odgovoran za moguće nuspojave ako Hrvatska onako na "svoju ruku" kupi cjepivo Sputnjik V?

- Ako je riječ o intervencijskom uvozu, načelno odgovornost preuzima RH, ali ugovorom s proizvođačem eventualno se odgovornost može definirati i drukčije - zaključio je ministar Vili Beroš.