Štediše ruske banke u Hrvatskoj nakon sankcija čekaju odgovor: likvidacija ili sanacija?

Sberbank je u Europi vjerojatno prva žrtva sankcija, a neće biti jedina jer je ovog vikenda odlučeno da se Rusija izbaci iz međunarodnog sustava SWIFT, u ponedjeljak je startala snažna mjera zamrzavanja imovine ruske središnje banke u EU-u.

Tako ta ruska središnja banka ne može raspolagati deviznim rezervama i održavati rubalj. Sjedinjene Američke Države proširuju sankcije na rusku središnju banku kako bi onemogućili Amerikance da obavljaju bilo kakve transakcije preko nje, te da zamrznu sva sredstva koja ova banka drži u Americi. Izbacivanje iz SWIFT-a Rusiju bi moglo koštati oko pet posto BDP-a, a ono na što njezin predsjednik nije računao jesu sankcije EU-a i kaznene mjere partnera Unije u skupini G7, kojima se zamrzava polovina financijskih rezervi ruske središnje banke od oko 300 milijardi dolara. Iz EU-a su najavljene sankcije ruskom savezniku Bjelorusiji i dodatne sankcije ruskim oligarsima i političarima, zabrana zračnog prometa s Rusijom... Čini se kako se obruč polako počeo stezati. Naravno, nema Rusija rezerve samo u Europi, ali bit će joj teže nego je to planirao Vladimir Putin.

Osigurani ulozi

Sankcije su dotaknule i građane Hrvatske koji novac drže u Sberbanku, jer je Europska središnja banka priopćila da će ta banka propasti ili vjerojatno propasti i odredila ponedjeljak i utorak moratorij za poslovanje te banke, tijekom kojeg građani i poduzeća mogu podići po 7280 kuna dnevno, a to je iznos jedne prosječne plaće. Za vrijeme moratorija, koji istječe u posljednjoj minuti utorka, jedinstveni sanacijski odbor, središnje sanacijsko tijelo unutar bankovne unije, trebao bi odlučiti o daljnjoj sudbini banke. Zdravko Marić, ministar financija, izjavio je da će se inzistirati da se Hrvatskoj pruži šansa za mogućnost sanacije Sberbanka Hrvatske i podsjetio je kako je u Hrvatskoj uspješno provedeno sedam sanacija banaka, a zadnja je bila sanacija Jadranske banke.

Nije nužno da ide u likvidaciju, ali ako se to dogodi, građani i poduzetnici koji imaju novac u ovoj banci zaštićeni su sustavom osiguranja štednje, a koncem prošlog tjedna iz Hrvatske agencije za osiguranje depozita rečeno je da je deponenata zaštićenih tim sustavom u Sberbanku 69.858, dok ih tek 90-ak to nije, a tu je prije svega riječ o financijskim institucijama.

Iz te su agencije poručili da taj sustav osigurane štednje u slučaju da dođe do neželjenih događaja jamči zaštitu svim klijentima do iznosa od sto tisuća eura, što iznosi oko 3,8 milijardi kuna osiguranih depozita građana u Sberbanku, a agencija raspolaže s više od 5,6 milijardi kuna pa ima novca za isplatu svih osiguranih depozita. Inače, uz klasičnu štednju, u sustav osiguranja ulaze i kunska i devizna štednja na oročenoj i štednji po viđenju, sredstva na tekućim i žiroračunima, poslovnim računima i deviznim računima.

Sankcije vode u propast

Iz Sberbanka poručuju da, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom i europskim regulatornim tijelima, intenzivno i odgovorno rade na rješavanju izvanredne situacije, s krajnjim ciljem da se zaštite svi klijenti i zaposlenici, a poslovanje čim prije nastavi bez poteškoća. Navode da je nepovoljna geopolitička situacija imala brz i značajan utjecaj na poslovanje osme po aktivi banke u Hrvatskoj, koja u 22 grada ima 31 poslovnicu.

Tako je u nekoliko dana od ruske invazije na Ukrajinu, dok još nisu ni uvedene žešće sankcije, navala prestrašenih štediša dovela Sberbank u sadašnju situaciju. Slijede žešće sankcije, neke najavljivane, a neke i nisu bile u najavama poput blokiranja deviznih rezervi. Onemogućavanje pristupa SWIFT-u bila je mjera kojoj su se protivile neke europske zemlje, poput Njemačke, koja je prošlog tjedna zaustavila plinovod Sjeverni tok 2. Stvari su se promijenile i ta sankcija blokiranja pristupa SWIFT-u postaje stvarnost, a spominjala se kao najnezgodnija sankcija za Rusiju jer bi teško pogodila ruske banke.

Tako će EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Sjedinjene Američke Države određeni broj ruskih banaka ukloniti iz SWIFT-a i spriječiti ih da djeluju diljem svijeta, čime će učinkovito blokirati ruski izvoz i uvoz. Proračun Rusije dobrim se dijelom puni prihodima od izvoza nafte i plina.

Banke izbačene iz SWIFT-a moći će slati i primati novac, ali bez sustava komunikacije o novčanim transferima koji ne prebacuje novac, nego je siguran sustav poruka za plaćanje koji ubrzava i olakšava kretanje novca. Bez SWIFT-a, plaćanja i primanja novca postaju otežana, spora, skupa i s više pogrešaka. Kad se tome doda blokiranje imovine ruske središnje banke, očekuje se da će sposobnost financiranja rata biti oslabljena, jednako kao i ruska ekonomija. Sankcije koje padaju na Rusiju postaju sve teže i za očekivati je da će oboriti rubalj, povećati inflaciju, oslabiti ekonomiju, a možda ubrzati kraj rata.

Maksimalni iznos je 7280 kuna

Na internetskim stranicama banke Sberbank je informacija da su usluge mobilnog i internetskog bankarstva za građane i pravne osobe tijekom moratorija nedostupne, plaćanje računa gotovinom ili karticama na prodajnim mjestima Tiska i Konzuma neće biti moguće te će za vrijeme dvodnevnog moratorija građani i poduzeća moći ukupno dnevno raspolagati iznosima do 7280 kuna, i to najviše do 4000 kuna mogu podići u poslovnici, najviše 2000 kuna na bankomatima te najviše 1280 kuna za kupnju na POS uređajima.

Kakva je sudbina ruske banke

Nakon što Europska središnja banka proglasi banku koja propada ili će vjerojatno propasti, Jedinstveni odbor za sanaciju ocjenjuje ispunjava li banka uvjete za sanaciju i pritom ocjenjuje postoje li alternativne mjere koje bi spriječile njezinu propast, poput spajanja s drugom bankom ili ulaska ulagača s kapitalom.

Ako nema alternativnih mjera, a rješavanje je u javnom interesu, ide se u sanaciju, u kojoj se može prodati poslovanje banke ili stvoriti "lošu banku" koja bi skidala određenu imovinu i obveze s bilance "dobre" banke... Ako ne postoje alternativne mjere i rješavanje nije u javnom interesu, nema ni sanacije, nego se banka likvidira s nacionalnim zakonodavstvom.