Još malo, i Miroslav Kutle će moći reći da je potpuno nevin.
Širokobriješkom tajkunu, kojemu je Franjo Tuđman poklonio neke od najuspješnijih hrvatskih tvrtki, a on ih je sve upropastio, ovih su dana u zastaru pala dva važna predmeta: slučaj rovinjske "Mirne" te zagrebačke "Dione". U prvom se Kutle teretio za zloupotrebu tešku više od 2,7 milijuna kuna u nekada najboljoj tvornici sardina u čitavoj Jugoslaviji. U drugom za kredite vrijedne 120 milijuna kuna koje je podizala Kutlina "Diona", a koje su trošile druge tvrtke iz njegova tadašnjeg carstva Globus grupe. A da novac nikada nisu vratile.
Istraga je u oba slučaja pokrenuta s golemim zakašnjenjem, više od deset godina nakon što su kaznena djela počinjena.
Podignute su i optužnice, ali je u međuvremenu nastupila zastara. I to zbog toga jer – tvrde suci koji su obustavili kazneni progon protiv Kutle – tužiteljstvo nije dovoljno dobro argumentiralo zašto bi se na Kutlu u ovim slučajevima primjenjivao zakon o nezastarijevanju kaznenih djela počinjenih tijekom privatizacije.
Ove godine Kutli je u zastaru palo i nekoliko drugih slučajeva: i onaj vezan uz izvlačenje novca iz "Tiska", i proces vezan uz jedan od rukavaca zagrebačkog "Gradskog podruma". U procesu za "Dubrovačku banku" – u kojemu se Kutlu teretilo da je kredit podignut za Globus grupu potrošio u privatne svrhe – nepravomoćno je oslobođen.
I da nije bilo jednog kraka procesa "Gradskog podruma" – u kojemu je simbol svega što u privatizaciji nije valjalo ipak osuđen na dvije i pol godine i zbog kojega je zbrisao u Hercegovinu – Kutle bi mirno mogao reći da je čist.
No, da ne bude zabune, Kutle nije ni prvi ni jedini koji se spasio jer mu je slučaj pao u zastaru.
Josip Gucić, još jedan od “zločestih dečkiju” hrvatske privatizacije, izvlačio je milijune iz NIK-a, nekada moćne tvrtke u domaćoj tekstilnoj industriji. Pričinjena šteta procijenjena je na 127 milijuna kuna. Optužnica protiv Gucića i njegovih suradnika podignuta je 2006. U svibnju 2013. “nadograđena” je i dijelom o ratnom profiterstvu, po kojemu su kaznena djela optuženi počinili "u okolnostima ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države". No, slično kao i u Kutlinu slučaju, sud je utvrdio da tužiteljstvo za tu tvrdnju nije ponudilo nikakve dokaze. Pa je čitav slučaj pao u zastaru.
Za ratno profiterstvo u BiH je optužen i bivši predsjednik HDZ-a u susjednoj državi Ante Jelavić. On je 1996. kao pomoćnik ministra obrane HR Herceg-Bosne Ivici Rajiću – istom onom koji je kasnije u Haagu priznao krivnju za ratni zločin u Stupnom Dolu – u Splitu kupio stan od 90 četvornih metara, vrijedan 740 tisuća kuna. Jelavić se od kaznenog progona skrio u Hrvatsku, USKOK je 2000. pokrenuo istragu, a Županijski sud u Splitu je 2017. proglasio zastaru. Pozvavši se pritom na odluku Ustavnog suda u slučaju Sanader i afere Hypo i Ina - MOL. Prema njoj, ratno profiterstvo ne zastarijeva pod uvjetom da 16. lipnja 2010. za takva djela nije već nastupila zastara. S obzirom na to da se Jelavića teretilo za djela počinjena 1996., sud je utvrdio da je nastupila zastara.
I riječki kirurg dr. Branko Popović “izvukao” se na zastaru. Optužnica ga je teretila da je 2006. nanio teške ozljede 21-godišnjem mladiću Miroslavu Maškarinu. Trebao mu je operirati slijepo crijevo. Maškarinu je Popović amputirao lijevu potkoljenicu. Kirurg je 2011. nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora od osam mjeseci, uvjetno na dvije godine. Godinu dana kasnije presuda je ukinuta na Županijskom sudu, a suđenje je vraćeno na početak. U međuvremenu na snagu stupa novi Kazneni zakon, 2013. počinje novi proces. A 2014. se obustavlja zbog – zastare.
Zbog liječničke su pogreške tijekom poroda u siječnju 2002. godine umrle Zagrepčanke Dragica Ivankić i njezina beba. Tužitelji su ginekologa dr. Asima Kurjaka zbog nedostatka dokaza 2006. proglasili nevinim. A onda je, temeljem privatne parnice koju je protiv njega pokrenuo suprug Dragice Ivankić, Robert, u prosincu 2007. on ipak nepravomoćno proglašen krivim i bezuvjetno osuđen na osam mjeseci zatvora. Kurjak i njegov odvjetnik Silvije Degen danima su tvrdili da nisu primili presudu. U siječnju 2008. nastupila je zastara.
Sedam godina kasnije obitelj Dragice Ivankić – suprug i njihovo troje djece – dobili su kakvu-takvu zadovoljštinu. Županijski sud u Zagrebu presudio je da im KBC "Sveti Duh" treba platiti 3 milijuna kuna.
Makarska kronika pisala je 2004. o slučaju ravnatelja osnovne Glazbene škole u Makarskoj Željka Vlahe i sumnji u seks s maloljetnicom, odnosno svojom učenicom. Čitava je škola 2001. i 2002. brujala o tom slučaju, s njim su bile upoznate i socijalne službe i policija. Nitko prstom nije mrdnuo, pa je 2008. slučaj pao u zastaru.
Zastara je pomogla i poznatom košarkašu Gordanu Giričeku. Njega je supruga 2005. prijavila za nasilje nad njom i 16-mjesečnim djetetom. Giriček je optužbe negirao, na nekoliko ročišta nije ni došao. Čitav je slučaj pao u zastaru 2008. godine.
Josip Gucić
Optužnica protiv tajkuna i njegovih suradnika podignuta je 2006. U svibnju 2013. 'nadograđena' je i dijelom o ratnom profiterstvu, a sve je riješeno zastarom
Ante Jelavić
Bivši predsjednik HDZ-a BiH od kaznenog se progona (ratno profiterstvo) skrio u Hrvatsku. USKOK je 2000. pokrenuo istragu, a Županijski sud u Splitu 2017. je proglasio zastaru
Dr. Branko Popović
Riječki kirurg nanio je 2006. teške ozljede mladom Miroslavu Maškarinu. Trebao mu je operirati slijepo crijevo, a amputirao mu je lijevu potkoljenicu. Spasila ga je zastara
Dr. Asim Kurjak
Zbog liječničke su pogreške tijekom poroda u siječnju 2002. godine umrle Dragica Ivankić i njezina beba. Liječnik je osuđen na osam mjeseci zatvora, ali je tvrdio da nije primio presudu. U siječnju 2008. nastupila je zastara
Gordan Giriček
Poznatog košarkaša Gordana Giričeka supruga je 2005. prijavila za nasilje nad njom i 16-mjesečnim djetetom. Giriček na nekoliko ročista nije ni došao. Čitav je slučaj pao u zastaru 2008. godine
Kakarigi i Kuret na Palmižani
Zbog zastare javnost ne zna ni pravu istinu u slučaju u kojemu se, zbog zlouporabe položaja i ovlasti u splitskom ACI-ju tijekom devedesetih, teretilo bivšeg pomoćnika ministra obrane, general-bojnika Matka Kakarigija i tadašnjeg pomoćnika direktora ACI-ja Lea Kureta.
Prema optužnici, Kakarigi je na zahtjev Kureta 1998. godine omogućio tvrtki ACI Split da na štetu MORH-a dobije novac za građevinske radove na Palmižani na otoku Sv. Kliment, pod fintom da se radi o protupožarnom putu koji je MORH koštao 40.443 kune. Proces je trajao punih 18 godina, dvojac je na suđenju nepravomoćno oslobođen, no presuda je poništena, a slučaj je vraćen na početak. Zastara je nastupila 2016. godine.
Gaženje majke s djetetom u Svetom Filipu i Jakovu
Mile Drilić je 2001. u Sv. Filipu i Jakovu u alkoholiziranom stanju pregazio majku i njezinu sedmomjesečnu bebu. 34-godišnja Zinka Abdulahi, također u alkoholiziranom stanju, u kritičnom je trenutku legla na cestu, zagrlila sinčića i očito čekala prvi automobil u namjeri da sebi i djetetu oduzme život.
Driliću je tri puta suđeno za ubojstvo iz nehaja. Prvo je donesena uvjetna osuda. Pa je presuda ukinuta, a suđenje na Općinskom sudu u Zadru vraćeno je na početak. Drilić je potom dobio kaznu od osam mjeseci zatvora. Koju je Županijski sud ukinuo. Nakon toga Drilić je oslobođen. Tri tjedna prije zastare presuda je ukinuta i vraćena na ponovno suđenje.