Nitko nema kristalnu kuglu. I ne zna što nam donosi sutra.
Iz te je perspektive prilično zahtjevan zadatak predvidjeti koji će biti glavni događaji u nastupajućoj 2023. godini. Ipak, neke su stvari zadane.
Ne očekujemo da se, recimo, predsjednik Republike i premijer prestanu svađati. Taj je poriv u njih dvojice očito jači od zdravog razuma. Ne očekujemo ni da se preko noći obogatimo, jer i dalje smo država s jednim od najnižih životnih standarda u čitavoj Europskoj uniji.
Možda očekujemo da će Hajduk konačno biti prvak, ali tko se uopće nakon svih ovih godina spreman u to kladiti? Nadamo se da nas inflacija baš neće oguliti, da će se cijene ipak urazumiti, i da ćemo u ljeto 2023. srušiti nove turističke rekorde.
1. EURO UMJESTO KUNE
Od 1. siječnja plaćamo u eurima. Naša kuna odlazi u povijest.
Hrvati su, doduše, prigrlili euro puno prije nego što je to postala i službena valuta u Hrvatskoj. U eurima su se iznajmljivali stanovi, prodavali auti, kupovale nekretnine, dogovarale plaće, isplaćivale satnice i ugovarale nadnice. Uz euro je, uostalom, kuna vezana već više od 20 godina.
Kuna je devedesetih bila simbol nacionalne neovisnosti. Danas je, bez nekih većih prijepora i rasprava, spremno zamjenjujemo jedinstvenom europskom monetom. Računamo svi da će turisti s eurom lakše trošiti, a hrvatske tvrtke na ujedinjenom tržištu lakše poslovati. Godina koja dolazi pokazat će jesu li te nade bile utemeljene. Ili su bile tek alibi da lakše pregrmimo ulazak u eurozonu.
2. ULAZAK U SCHENGEN
Deset godina nakon prijema u Europsku uniju, Hrvatska je ove godine konačno postala punopravna članica europskog društva odabranih. Jer, slikaš ti članstvo u Uniji kad nas tretiraju kao građane drugog reda. Kad satima trebaš čekati na granici, pokazivati dokumente, trpjeti pretrese.
Hrvati će lakše putovati vani, stranci lakše dolaziti u Hrvatsku na ljetovanje. Iz hrvatske perspektive gledano, Schengen nema minusa. A 2023. bi nam trebala otkriti sve njegove pluseve.
3. DIVLJANJE INFLACIJE
Ta je pošast već dobrano zagazila u Hrvatsku, ostvarivši u rujnu rast od 12,8 posto. Neke su stvari, poput ulja, doista poskupljele zbog rata u Ukrajini. Neki su cijene morali dizati zbog enormnog rasta troškova struje i plina. No dobar dio roba i usluga poskupio je, na to upozorava svaki ozbiljan makroekonomist, potpuno nerealno. Iz čiste pohlepe. Ostaje nada da će se taj inflatorni balon u 2023. bar djelomično ispuhati. I da cijene, ako ništa drugo, neće više rasti.
4. OBNOVA BANIJE I ZAGREBA
Plenkovićeva Vlada će pasti ili rasti upravo na pitanju obnove. A ako i treću godinu nakon potresa na Baniji bude pustoš, vladajućoj ekipi ne piše se dobro. Tim više što novca za gradnju porušenih domova ima dovoljno, potrebno je samo znati ih povući. Što HDZ-u dosad nije polazilo za rukom. Izgrađene kuće, škole, obnovljene zgrade i bolnice je nešto što se golim oko vidi. Ili ne vidi.
5. KUD ĆE KOJI POLITIČKI BLOK
HDZ u novu godinu ulazi kao uvjerljivo najjača politička stranka. Opozicija pak kao nikad slabija. Budući da Hrvatsku, ako ne bude nekih iznenađenja, u 2024. čeka izborni "big bang" – te su godine na rasporedu i parlamentarni i predsjednički i europski izbori - očekuje se da se u 2023. godini iskristaliziraju politički blokovi.
Trebalo bi se vidjeti hoće li išta biti od oporbenog saveza SDP-a i platforme Možemo, koja je do sada najčešće forsirala samostalni nastup. Hoće li se tom paktu pridružiti i Socijaldemokrati, Fokus, IDS, Centar ili će odabrati neki svoj put. I koju će strategiju odabrati HDZ, koji previše partnera nije imao ni na prošlim izborima, a na njima je tako uvjerljivo pobijedio.
6. RJEŠENJE ENIGME VANĐELIĆ
Bivši šef Fonda za obnovu i predsjednik Nadzornog odbora Ine konačno bi u 2023. trebao jasno i glasno reći ulazi li u politiku. Ili nas samo zeza. Rijetko tko u Hrvatskoj ima tako veliki potencijal kao što je to slučaj s Vanđelićem. No priča oko ovog menadžera još je uvijek nedorečena.
U svojoj udruzi ZRIN okuplja šaroliko društvo. Organizira konferencije, provodi istraživanja i tumači što bi u Hrvatskoj trebalo napraviti da bude bolja, sretnija i bogatija zemlja. Nudi dobra rješenja, ali politici još nije rekao ono sudbonosno "da". A bez toga nitko ne jamči da će se njegovi prijedlozi ikad primijeniti u praksi.
7. IZMJENA IZBORNIH JEDINICA
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović bio je brutalno izravan: ako se izborne jedinice ne promijene, idući izbori mogli bi biti neustavni. Novi popis stanovništva otkrio je crne rupe. U modelu u kojemu je u svakoj izbornoj jedinici bio jednak broj zastupnika – njih 14 – glas birača ne vrijedi jednako u raseljenoj Slavoniji i na napučenom Jadranu. Izborne jedinice koje je Vladimir Šeks 1999. skrojio u povečerje izbornog poraza HDZ-a treba mijenjati. No one, ovako manjkave kakve jesu, najviše odgovaraju HDZ-u. Pa se i očekuje da će ih oni mijenjati – minimalno. Tek onoliko koliko moraju da vuk ostane sit, a ovce na broju.
8.STRANCI I POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
Dana 1. srpnja istječe desetogodišnji moratorij koji je onemogućavao državljanima članica zemalja Europske unije da u Hrvatskoj stječu vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem.
Razlika između cijene njiva, oranica i polja u Hrvatskoj i ostatku Unije je naprosto bila prevelika, pa je EU dozvolio ovako dugačak moratorij. Stranci su i do sada doduše mogli kupovati poljoprivredno zemljište ako bi osnovali tvrtku u Hrvatskoj, i ako isti reciprocitet postoji i u njihovoj državi. S prvim danom srpnja nestaju sve komplikacije. A vlasnici zemljišta čekaju u niskom startu i trljaju ruke, sanjajući da će na djedovini konačno moći zaraditi - dobre novce.
9. NOVI ZAKON O POMORSKOM DOBRU
Hoće li doći do privatizacije pomorskog dobra, tko smije biti koncesionar, smije li se zagraditi komad obale, tko smije i može upravljati plažama? Na ova bi pitanja odgovore trebao dati novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji će jasno ucrtati smjer kojim Hrvatska želi upravljati svojim pomorskim dobrom. Iz njega će se jasno vidjeti žele li Banski dvori uvesti reda u kaos koji u mnogim sredinama na obali postoji. Ili su odlučili pustiti sve niz vodu. I nastaviti po starom.
10. ZAVRŠETAK RATA U UKRAJINI
Kraj ruske agresije na istoku Europe još se ne nazire. Ukrajinci, osokoljeni uspjesima na bojnom polju posljednjih mjeseci, ne namjeravaju stati sad kad bi to Vladimiru Putinu odgovaralo.
Rusija pak pokušava ugovoriti primirje da dobije na vremenu kako bi ukopala položaje i sredila kaos koji vlada u njihovoj vojsci. Svaki čvršći prekid vatre lako bi se mogao pretvoriti u dugotrajni status quo. Smirivanje cijena energenata, zaustavljanje inflacije, normalizaciju. Nategnuti mir. Zapad navija za to, Ukrajina se zasad ne da. Ova 2023. mogla bi dati odgovor na pitanje tko će na koncu prevagnuti.
