Stotine ljudi od ranog jutra pristižu u Srebrenicu na komemoraciju za žrtve genocida: pogledajte kako stratište Bošnjaka izgleda 26 godina poslije

Stotine ljudi pristižu u nedjelju od ranih jutarnjih sati u Srebrenicu u istočnoj Bosni kako bi sudjelovali na središnjoj komemoraciji za žrtve genocida počinjenog nad Bošnjacima u srpnju 1995. godine. 

Razmjerno povoljna epidemiološka situacija u BiH dopustila je da na ovogodišnjoj komemoraciji bude više sudionika nego prošle godine kada je taj broj bio strogo ograničen.

Nakon komemoracije održat će se pokop 19 žrtava genocida čiji su posmrtni ostaci u proteklim godinama ekshumirani iz masovnih grobnica i nakon toga identificirani.

Najmlađe žrtve koje će biti pokopane su Azmir Osmanović, koji je imao samo 16 godina kad je ubijen, te Fikret Kiverić koji je imao 17 godina.

Bit će pokopani i posmrtni ostaci jedne djevojke, Zilhe Delić koja je u trenutku pada Srebrenice imala 24 godine.

Presudama Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrđeno je kako su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba nakon okupacije zone pod zaštitom Ujedinjenih naroda ubili više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka.

Na memorijalnom groblju unutar spomen-kompleksa u Potočarima do sada su pokopani posmrtni ostaci 6652 žrtve pronađene nakon rata.

Još 237 tijela je prema željama članova obitelji pokopano na drugim grobljima.

Pokop još uvijek čekaju posmrtni ostaci 36 osoba čiji je identitet potvrđen no kako se radi tek o dijelovima skeleta obitelji nisu dale suglasnost za pokop jer se nadaju kako će biti pronađeni i drugi dijelovi.

U kosturnici u Tuzli pohranjeni su posmrtni ostaci još 88 osoba čiji identitet još nije potvrđen.

Za zločine počinjene u Srebrenici međunarodni te sudovi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji do sada su osudili ukupno 48 dužnosnika te bivših pripadnika vojske i policije bosanskih Srba na više od 700 godina zatvora.

Izrečeno je i pet doživotnih kazni za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u srpnju 1995. godine. Među pravomoćno osuđenima na najteže kazne su ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su označeni izravno odgovornima za planiranje i počinjenje genocida.