Strani turisti bježe iz Hrvatske u strahu za posao: poslodavci im prijete da ih neće primiti natrag ili im platiti dvotjednu karantenu

– Naši su se njemački gosti prepali zbog novih mjera u Austriji i pobjegli tri dana ranije iz unaprijed plaćenog apartmana. Čak ih nije bilo briga za lovu... Samo im je bilo važno krenuti kući.

Čim pročitaju kako nešto više nije sigurno, zavlada panika, gledaju što prije zbrisati – kazao nam je jedan stobrečki iznajmljivač nakon što su jedan od njegovih apartmana prošle subote iznenada napustili gosti iz Njemačke.

Čuvši kako Austrija uvodi restrikcije za povratnike iz Hrvatske tako su se i pojedini Nijemci, u strahu od gužvi i čekanja na granici, proteklog vikenda pridružili tisućama austrijskih državljana. Jučer od ponoći je za austrijske povratnike iz Hrvatske stupilo na snagu pravilo o obaveznom predočenju negativnog PCR testa koji ne smije biti stariji od 72 sata. Ukoliko ga nemaju moraju se testirati u roku od 48 sati i otići u karantenu dok rezultati ne budu dostupni.

Koliko državljana Austrije još uvijek provodi godišnji odmor u Hrvatskoj njihove vlasti ne mogu procijeniti, ali su odlučne u provođenju aktualnih mjera, pa čak sklone i poduzimanju dodatnih provjera pri ulasku u zemlju, ipak svjesni činjenice kako "ne mogu na granicu staviti poligraf". U pojedinim slučajevima mogu zatražiti i precizne podatke o ovdašnjem gradu ili hotelu u kojemu su se odmarali austrijski putnici.

Kao u Bergamu

– Austrijanci na granici rade besplatne testove. Svi austrijski državljani koji žele doći u Hrvatsku mogu to mirno činiti ukoliko smatraju da putuju u sigurnu destinaciju, jer će im pri povratku Austrija napraviti test. Isto vrijedi i u Bergamu u Italiji, gdje je također organizirana tampon zona. Rade se besplatni testovi čiji su rezultati poznati za 15 minuta – kaže Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK. Ističe kako u slučaju austrijskih državljana, ali i drugih EU zemalja poput Njemačke, koji žele putovati na odmor u Hrvatsku, trenutno postoji puno veći problem od straha od aktualnih restrikcija pri povratku u matičnu zemlju.

– Jako puno poslodavaca prijeti svojim zaposlenicima ukoliko putuju u države koje su proglašene crvenim zonama. Kažu im kako ih neće primiti natrag na posao ili im neće platiti vrijeme provedeno u dvotjednoj karanteni. Isto tako im zdravstvena osiguranja ne pokrivaju eventualne troškove, ne samo za koronu nego navodno bilo što što im se dogodi u zemlji koja je u crvenoj zoni – govori Nimac Kalcina navodeći i kako je, prema njoj dostupnim informacijama, proteklog vikenda puno Austrijanaca bježalo kući s odmora u Hrvatskoj naprosto zato što nisu raspolagali svim potrebnim informacijama, a ujedno su strahovali i od novih odluka svojih vlasti.

– U Austriji im navodno im ne priznaju testove koji su napravljeni u Hrvatskoj. Ali sada nema razloga ni da ih rade ovdje kad će ih napraviti pri ulasku u svoju zemlju. Austrijanci su su se, čujem, jako brzo i dobro organizirali – kaže predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK.

Potvrđuje da sada ima i puno otkazivanja rezervacija iz Austrije, ali i onih austrijskih državljana koji su izuzetno ljuti na poteze svojih vlasti. U mailovima ovdašnjim iznajmljivačima pišu kako je njihova vlada diktatorska jer sada, primjerice, ne mogu doći u Istru u kojoj ljetuju posljednjih 26 godina i osjećaju se u njoj sigurno, a uz to navode kako njihova zemlja bilježi veći broj zaraženih.

– Naravno da će se sve ovo odraziti na turističke rezultate u drugoj polovici kolovoza i u rujnu. Sad ćemo malo nizbrdo, do sad je bilo uzbrdo – primjećuje Martina Nimac Kalcina.

Zaustavljen rast

Tijekom posljednjeg vikenda u Hrvatskoj ostvareno je više od dva milijuna noćenja, pokazuju prvi podaci sustava eVisitor, a od 14. do 16. kolovoza zabilježeno više od 312 tisuća dolazaka. U Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu kolovoza ostvareno oko 1,8 milijun dolazaka i 12,9 milijuna noćenja, što je gotovo 70 posto lanjskog rezultata ostvarenog u istom razdoblju. Pritom je najviše noćenja u istom razdoblju ostvareno u Istri (3,2 milijuna noćenja), na Kvarneru (2,6 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj (2,4 milijuna noćenja), Zadarskoj (2,3 milijuna noćenja), Šibensko-kninskoj (1 milijun noćenja), Dubrovačko-neretvanskoj (716 tisuća) i Ličko-senjskoj županiji (475 tisuća).

Među najposjećenijim destinacijama u kolovozu su Rovinj, Poreč, Split, Medulin, Crikvenica, Dubrovnika, Umaga, Zadar, Pula i Novalja.

– Mi smo negdje na 60 posto u odnosu na lanjske rezultate – kaže Alijana Vukšić direktorica splitske Turističke zajednice.
U dosadašnjem dijelu kolovoza najviše je turističkih dolazaka ostvareno s njemačkog tržišta, njih oko 392 tisuće što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od jedan posto. Drugi po brojnosti u istom razdoblju su domaći gosti s 294 tisuće dolazaka, što predstavlja rast od 22 posto u odnosu na prošlu godinu, a slijede ih Slovenci s 221 tisuću dolazaka, što je više za šest posto. S poljskog tržišta ostvareno je 193 tisuće dolazaka, što predstavlja rast od devet posto u odnosu na isto razdoblje lani, a nakon Poljske slijedi Češka sa 111 tisuća dolazaka (94 posto lanjskog rezultata), te Austrija s približno 97 tisuća dolazaka (55 posto lanjskog rezultata).