Strašno je što se radi u Dalmaciji, školski kadar u dobi od 25. do 34. godine vječno je na zamjenama! Nezakonito ih se otpušta uoči praznika...

Rad na određeno vrijeme u Hrvatskoj je rak-rana godinama, naša je zemlja po tome među vodećima u Europi, a sindikati upozoravaju kako se posljednjih godina više od 85 posto novosklopljenih ugovora o radu u nas potpisuje na određeno vrijeme.

Na teško stanje u obrazovnom resoru kada je u pitanju sklapanje takvih ugovora upozorava Sindikat hrvatskih učitelja (SHU), čiji predstavnici trenutačno sudjeluju u radnim skupinama za izmjene više zakona i propisa, među kojima i Zakona o radu te Zakona o odgoju i obrazovanju, a revidiranje postojećeg rješenja kojim se regulira rad na određeno vrijeme jedan je od imperativa.

SHU je, naime, nedavno pokrenuo akciju "STOP zlouporabi ugovora na određeno vrijeme", nakon što su od pučke pravobraniteljice početkom nove školske godine zatražili te dobili informaciju kako je njezin ured zatražio podatke od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) o raširenosti takve pojave, odnosno broju registriranih nezaposlenih učitelja/ica razredne/predmetne nastave za 2019. i 2020. godinu i novoprijavljenih osoba koje su došle izravno iz radnog odnosa zbog isteka ugovora o radu na određeno vrijeme.

Loša praksa uzela maha

Podaci do kojih je došla pučka pravobraniteljica pokazuju da je praksa zapošljavanja na određeno najučestalija na području Splitsko-dalmatinske, Osječko-baranjske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, ali i Ličko-senjske, Istarske te Zadarske županije.

– Posebno se to odnosi na mlađe osobe između 25 i 34 godine, što dovodi do sumnje na diskriminaciju temeljem dobi – stoji u dopisu koji je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter uputila SHU.

– Već dulje vrijeme upozoravamo kako je rad na određeno vrijeme u obrazovanju uzeo maha, bilo da je riječ o nastavničkom, bilo pomoćno-tehničkom i administrativnom osoblju, dakle od zapošljavanja spremačica, domara i kuhara do učitelja u produženom boravku i drugih.

Osobito je problematično što se takvi ugovori raskidaju mimo zakona i najčešće prije ljeta ili tijekom zimskih praznika, a sve kako se tim ljudima ne bi morala isplatiti materijalna prava poput regresa, božićnica, prijevoza. Nakon toga ponovno se zapošljavaju, opet na određeno vrijeme i tako unedogled – kaže Sanja Šprem, predsjednica SHU.

Sindikat je odmah nakon dopisa pravobraniteljice počeo s prikupljanjem podataka od zaposlenika škola koji rade na određeno vrijeme kao i o školama i jedinicama lokalne/područne samouprave u kojima je učestala takva praksa.

– Doslovno smo zatrpani mailovima ljudi koji u školama rade na taj način i koji iz straha da im ugovori neće biti produženi izbjegavaju bilo kakav javni istup.

Najgore je što su to uglavnom mladi ljudi koji zbog nesigurnosti posla ne zasnivaju obitelji, ne mogu dizati kredite, rješavati stambeno pitanje, ne mogu planirati budućnost – upozorava Sanja Šprem, koja kaže kako ljudi na određeno vrijeme rade najčešće kao zamjene za odsutne zaposlenike zbog bolovanja, porodiljnog i slično, te da mnogi rade i kao zamjene u više škola. Ističe i problem prosvjetara koji na određeno rade u školama na otocima.

Izbace ga radi turista

– Danas se često žalimo na nedostatak stručnog kadra u školama, a ja vas pitam tko će doći na ovaj način raditi, recimo, u školama na otocima?

Imamo informacije kako učitelji najčešće putuju na ta radna mjesta jer ondje nemaju riješeno stambeno pitanje, osim o vlastitom trošku. Također, zna se dogoditi da učitelj koji je tamo podstanar u vrijeme dok nastavna godina još traje, ali počinje turistička sezona, završi praktički na cesti kako bi se oslobodio prostor za turiste – prepričava Sanja Šprem.

Sanja Šprem

Goran Mehkek/Cropix

Ana Tuškan, pravnica i glavna tajnica SHU, podsjeća kako se prema Zakonu o radu ugovor na određeno vrijeme sklapa iznimno i to iz tri razloga – za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed određen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.

Ugovori na određeno maksimalno se uzastopno mogu sklapati na tri godine, s tim da se prekid kraći od dva mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od tri godine.

– Međutim, vi imate situaciju da dobijete otkaz takvog ugovora, na primjer, 18. lipnja, a onda vas opet zaposle od 6. rujna kada počinje nova nastavna godina. Dakle, prošlo je više od dva mjeseca i sav se prethodni rad na određeno vrijeme 'briše'. Tako praktički krećete ispočetka, možete vječno biti zaposleni na taj način. Znamo za spremačicu koja već 15 godina radi na određeno, imamo i profesore koji po zamjenama rade i više od deset godina – kaže Ana Tuškan.

Čak i spolna diskriminacija

Također, treba podsjetiti, dodaje, da u obrazovanju radi više od 80 posto žena, tako da se u slučaju učestalog zapošljavanja na određeno vrijeme u školama ne radi samo o diskriminaciji prema dobi nego i prema spolu.

Iz SHU kažu kako su trenutačno u fazi prikupljanja i analiziranja prispjelih svjedočanstava zaposlenika o radu na određeno vrijeme, a tijekom pregovora i rada na novim propisima njihovi zahtjevi, među ostalim, bit će i onaj o revidiranju odluke o zabrani zapošljavanja u javnim službama kao i postojećeg instituta rada na određeno vrijeme. Također, prikupljene podatke predstavit će saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu.