Kako omogućiti poslodavcima da povećaju isplate zaposlenima, a da im ne povećaju plaće?
Jednostavno, Vlada od prvog prosinca povećava s 2500 na 7500 kuna neoporezive iznose regresa za godišnji, božićnica, uskrsnica i sličnih naknada. Sasvim je svejedno hoće li poslodavci tih 7500 kuna dati kao 13. plaću, nekoliko puta godišnje ili malo po malo svakog mjeseca uz plaću, bitno je samo da godišnji iznos svih tih isplata ne prelazi 7500 kuna. U protivnom, na sve što prelazi taj limit, plaća se porez na dohodak.
Daj što daš
Tako je Vlada omogućila poslodavcima da mogu bez isplaćene lipe poreza dodati radnicima ponešto kuna na plaću, a istovremeno nije smanjila prihode od poreza na dohodak.
No, sve te neoporezive naknade nisu plaća, na njih se ne plaćaju doprinosi, i ne znače ništa za buduće mirovine koje se računaju temeljem plaća iz cijelog radnog vijeka. Tako će jednog lijepog dana račun za ovakvo rješenje radnici platiti nižim mirovinama. Jedni će kazati da će mirovine biti ionako male, a živi se danas, pa daj što daš, a drugi da bi bili zadovoljni da dobiju bilo kakav regres ili božićnicu, jer ih rijetko ili uopće ne viđaju...
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca rekli su nam da nemaju podatke koliko je poslodavaca lani isplatilo božićnicu i o kolikim se svotama radilo i dometnuli da sadašnji neoporezivi iznos od 2500 kuna neki isplaćuju, a neki ni to ne mogu isplatiti. Ističu da je ova Vladina mjera dobra, poslodavci su je tražili, ali su tražili i smanjenje poreznog tereta. Ukazuju na to da su već neki njihovi članovi javno izjavili da će božićnice podići, a problema bi moglo biti kod velikih tvrtki koje imaju planirane ovogodišnje budžete, pa nemaju puno prostora u ovoj godini za povećanje božićnica.
Povećanje dohotka
- Pitanje je hoće li poduzeća moći isplatiti 13. plaću, hoće li biti prostora u profitabilnosti poduzeća. Uvjeren sam da će se državna poduzeća, bez obzira na poslovne rezultate, natjecati tko će ih isplatiti premda se zaduživali kod banaka. U državnom sektoru će te isplate biti politički motivirane, a u privatnom sektoru se to neće dogoditi, osobito je teška isplata božićnica u srednje velikim poduzećima koja zapošljavaju od 300 do 500 radnika iz drvnoprerađivačke djelatnosti, građevinarstva, trgovine... Čini mi se da je ta mjera više usmjerena prema unapređivanju imidža Vlade, a manje ima ekonomsku dimenziju – smatra dr. Damir Novotny. Mišljenja je da Vladine mjere idu na povećavanje slobodnih dohodaka kućanstava, no drži da bi se trebalo usmjeriti na stvaranje novih radnih mjesta.
Dr. Guste Santini ističe da je povećanje neoporezivog dijela dohotka s 2500 na 7500 kuna, odnosno povećanje od 5000 kuna, jednako povećanju neoporezivog dijela dohotka za 400 kuna mjesečno. No, puno bolje zvuči povećanje od 5000 kuna odjednom i to već ove godine, nego 400 kuna mjesečno. Smatra da je povećanje neoporezivih naknada politička, a ne ekonomska odluka.
- Kako je najveći dio gospodarstva na rubu opstanka, jasno je da će tek mali broj građana dobiti dodatnih 5000 kuna. Tako će Vlada još jednom "pokazati" kako ima visoku razinu senzibilnosti prema građanima, a to što gospodarstvo nema kapaciteta da to učini, sasvim je druga stvar - naglašava dr. Santini.
Predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata pitali smo koliko će nove mjere koristiti radnicima i tko će od radnika u privatnom sektoru zbog ove mjere dobiti božićnicu ili veću božićnicu. Krešimir Sever nam objašnjava da ovih neoporezivih 7500 kuna godišnje poslodavci mogu isplatiti odjednom, u 10 ili 12 rata i da ne možemo reći da to nije dobro s obzirom na to kakav je radnički novčanik.
Životni troškovi
- To je izbor između ničeg i nečeg neoporezivog. Da poslodavac ponudi radniku da se odluči između veće neto plaće za 150 kuna i 200 kuna neoporezive naknade, odabrao bi veći iznos jer je objektivna činjenica da nema dovoljno i treba mu svaka kuna za osnovne životne troškove. Poslodavac će to iskoristiti da bi uštedio. Vjerojatno će doći do korekcija kolektivnih ugovora, a neki će poslodavci držati plaće ovakvim kakve jesu uz isplate u neoporezivim dijelovima... - veli Sever.
Već idućeg mjeseca poslodavci će moći isplatiti božićnicu od 7500 kuna na koju neće platiti porez na dohodak. Većina božićnica koje se isplaćuju u gotovini lani su kretale u iznosima do 1500 kuna, premda se bez poreza moglo isplatiti i 2500 kuna.
Porezna reforma
Plaće od 3800 do 15.000
porast će od 19 do 97 kuna
Prvog siječnja 2019. pomiče se sa 17.500 kuna na 30.000 kuna prag za oporezivanje plaća stopom od 36 posto, ukidaju se doprinosi od 1,7 posto za poticanje zapošljavanja i 0,5 posto za slučaj ozljede na radu, dok se stopa zdravstvenog doprinosa povećava s 15 na 16,5 posto.
Zbog tih izmjena, plaće od 3800 kuna do 15.000 kuna porast će od 19 do 97 kuna, dok će plaće od 16.500 do 40.000 kuna povećat će se od 115 do 1977 kuna. Zaposlenom samcu koji prirez plaća po stopi od 15 posto i zarađuje 6500 kuna, porezna reforma će donijeti 38 kuna veći dohodak svakog mjeseca, a još može računati na 72,60 kuna mjesečne uštede od smanjenog PDV-a.