Za tjedan dana, u srijedu 7. lipnja, premijer Andrej Plenković u Saboru bi napokon trebao predstaviti četiri nova ministra. Ta će srijeda biti presudan dan kad će napokon postati jasna sudbina njegove vlade.
Dobije li najmanje 76 ruku potrebnih za potvrdu novih ministara, izbjeći će, makar privremeno, prijevremene izbore. U protivnom, Hrvatsku, prema svemu sudeći, čekaju novi prijevremeni parlamentarni izbori, drugi u godinu dana. Ovih dana, kako neslužbeno doznajemo, traju intenzivni pregovori čelništva HDZ-a s mogućim partnerima za podršku Vladi. Ususret drugom krugu lokalnih izbora, oni se, međutim, odvijaju u najdubljoj tajnosti.
Parlamentarne stranke u prilično su apsurdnoj situaciji - još jedni prijevremeni parlamentarni izbori malo kome odgovaraju, a do njih bi svejedno moglo doći.
Ključeve mogućeg preslagivanja parlamentarne većine, kao što je poznato, drže stranke političkog centra: HSS, HNS i IDS. Pri tome su ključne HSS i HNS, jer malo je vjerojatno da bi se IDS sam odlučio podržati Plenkovićevu vladu.
Tijesna većina
Čelnici HNS-a i HSS-a Ivan Vrdoljak i Krešo Beljak zasad oštro poriču mogućnost sudjelovanja njihovih stranaka kako u preslagivanju, tako i u saborskoj podršci manjinskoj HDZ-ovoj vladi. Bez ulaska u koaliciju, ili makar bez saborske podrške jedne od tih dviju stranaka, Plenkovićeva vlada teško će opstati. Tijesna većina od 76 glasova, koja je prije mjesec dana podržala izbor Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora, pojačana za jedan, dva ili tri nova glasa, ne budi optimizam. Većina koja bi “visjela” na međuosobno heterogenim, ideološki udaljenim malim partnerima s krajnje desnice, stranačkim “preletačima” i manjinskim zastupnicima ne jamči ni minimum stabilnosti potrebne za normalan rad Vlade. Ono što takvu tijesnu većinu čini dodatno neizvjesnom buduće je saborsko ponašanje Zlatka Hasanbegovića, Brune Esih i Željka Glasnovića.
Već neko vrijeme političkim kuloarima provlači se priča da bi uz ruku HSU-ova Silvana Hrelje (koji također javno poriče moguću podršku Vladi) i SDP-ova Tomislava Sauche, Vladu mogao podržati još jedan bivši SDP-ovac. Riječ je o Tomislavu Žagaru koji je u studenome prošle godine, neposredno nakon Bernardićeve pobjede na unutarstranačkim izborima, napustio SDP i pridružio se zastupničkom klubu Mosta. Spekulacije polaze od pretpostavke da je Žagar jedan od onih saborskih zastupnika koji se nema čemu nadati na izborima. Na lokalnim izborima 21. svibnja bio je Mostov kandidat za župana Virovitičko-podravske županije i osvojio samo 13,6 posto glasova. Sam Žagar, međutim, opovrgava te spekulacije: “Ne, nitko mi nije nudio da podržim Plenkovićevu vladu. S ostalim Mostovim zastupnicima potpisao sam zahtjev za raspuštanje Sabora. Glasao sam za smjenu ministra Zdravka Marića i protiv izbora Gordana Jandrokovića na čelo Sabora, a idućeg tjedna neću podržati nove ministre koje predloži premijer Plenković. Ostajem u opoziciji”. Taj političar koji je bio član SDP-a od 1999. nije se učlanio u Most, nego je samo član zastupničkog kluba te stranke.
U HNS-u situacija nije nimalo jednostavna. Stranci ne odgovaraju novi izbori. Odnosi s dosadašnjim koalicijskim partnerom SDP-om zaoštrili su se pa su slabi izgledi da bi Ivan Vrdoljak s tom strankom mogao sklopiti tako lukrativan predizborni koalicijski ugovor kakve su imali na prethodnim izborima. Vrdoljakova ideja o HNS-u kao stožernoj stranci centra koja bi predizborno koalirala s drugim strankama centra, raspršila se nakon što je Krešo Beljak odveo HSS u koaliciju s SDP-om. Izlazak na izbore u koaliciji s IDS-om i drugim regionalnim strankama ne jamči HNS-u naročit uspjeh.
Raskol
Iako predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak uporno opovrgava mogućnost podrške Plenkovićevoj vladi, on sam je, kako u HNS-u neslužbeno doznajemo, skloniji preslagivanju parlamentarne većine bez izbora, nego dio njegove stranke. Njegova moguća odluka da HNS uvede u koaliciju s HDZ-om izazvala bi podjele u toj stranci. “Sasvim je sigurno da u toj odluci ne bi mogao računati na svih 9 HNS-ovih ruku u Saboru”, uvjerava nas jedan od HNS-ovaca. “ Uostalom”, dodaje isti izvor, “Plenkoviću trebaju samo naše ruke i nema jamstava da bi naša podrška Vladi dovela do poželjnih promjena u njezinoj politici, kao što su primjerice smjena ministra Barišića i nastavak kurikularne reforme. Uspije li Anka Mrak Taritaš u nedjelju pobijediti Bandića, struja koja se protivi sudjelovanju HNS-a u preslagivanju saborske većine znatno bi ojačala”.
Uz to, ni Predragu Štromaru, županu Varaždinske županije, koji se u nedjelju u drugom krugu za poziciju župana bori s bivšem HNS-ovcem Radimirom Čačićem, ne odgovara ulazak HNS-a u koaliciju s HDZ-om. “HDZ u Varaždinskoj županiji destabilizira HNS preko Čačića. Štromar je tamo u koaliciji s SDP-om i nije mu pametno kockati se s tom podrškom”, tvrdi sugovornik iz HNS-a.
Nije tajna da ni dio SDP-ovaca, pogotovo u saborskom klubu te stranke, što iz stranačkih, a što iz osobnih pragmatičnih razloga, ne želi prijevremene izbore. Rezultati lokalnih izbora pokazuju da je SDP u brojnim sredinama u padu te da bi na prijevremenim parlamentarnim izborima osvojio manje mandata nego lani. “Bernardić forsira prijevremene izbore da bi učvrstio svoju poziciju u stranci. Zahvaljujući priči i prijevremenim izborima, polovica njegovih oponenata u SDP-u zašutjela je i bacila mu se u krilo, jer znaju da samo na taj način mogu osigurati mjesta na izbornoj listi. Bernardić je”, tvrdi isti izvor, “spreman na slabiji rezultat, važno mu je samo da u Sabor dovede svoje ljude”.
Stabilizacija
Jedan od izvora u SDP-u kaže: “Uspije li Plenković stabilizirati Vladu, Bernardić do kraja ove godine vjerojatno više neće biti na čelu stranke”. U dijelu SDP-a posebno su ljuti na predizborni koalicijski sporazum s HSS-om kojim se toj stranci osigurava šest saborskih mandata, jedan više nego na prošlogodišnjim izborima.
A koalicijski ugovor između SDP-a i HSS-a o suradnji na izborima, kako nam je izjavio tajnik HSS-a Ilija Ćorić, potpisat će se danas. “To je sporazum o zajedničkom izlasku na izbore. Time ne prejudiciramo hoće li ti izbori biti prijevremeni ili redovni.” Je li ipak moguće da idući tjedan HSS podrži Plenkovićevu vladu, pitamo. “Ovaj sporazum definira smjer HSS-a. On isključuje mogućnost preslagivanja. On je jasna poruka da je HSS definirao svog partnera”, kaže Ćorić.