Toliko se kupuje da je ovo tržište lani u Hrvatskoj oborilo novi rekord: teži milijarde, a zapošljava preko 10.000!

Odmah, instantno, ekspresno. Riječi su to koje bismo prije povezali s internetom i elektroničkom poštom nego s onom klasičnom, fizičkom poštom. No upravo je ekspresna dostava paketa, kao nova poštanska usluga, postala u Hrvatskoj glavni motor rasta cijelog tržišta klasičnih, fizičkih poštanskih usluga. Rast je toliko velik da je to tržište lani oborilo novi rekord i premašilo vrijednost od dvije milijarde kuna.

Prema podacima Hakoma, tržište poštanskih usluga u 2022. teži 2,1 milijardu kuna i za četvrtinu je veće nego prije pet godina. I dok se do lani rast mogao pravdati pandemijom, koja je građane prisilila da više naručuju preko interneta i onda očekuju ekspresne dostave poštanskih paketa, interes građana za dostavu ne jenjava ni ove godine.

Rast cijena

- Prihodi na tržištu poštanskih usluga unatrag nekoliko godina imaju pozitivan trend prvenstveno zbog rasta broja paketa i ekspresnih usluga povezanih s e-trgovinom koje imaju i veću cijenu od pismovnih pošiljaka, a čiji broj pada - kažu u Hakomu.

U regulatoru otkrivaju da rast ekspresne dostave nije posljedica samo rasta potražnje nego i rasta cijena.

- Manjim dijelom na rast prihoda utjecao je i rast cijena pojedinih usluga - navode u regulatoru.

Ilustriraju to usporedbom po kojoj su ekspresne pošiljke u 2018. godini činile oko osam posto ukupnog poštanskog tržišta po broju, a oko 35 posto po prihodima. Lani je udio tih usluga, pojašnjavaju u Hakomu, dosegao 15,4 posto udjela u broju usluga, a oko 53 posto u ukupnim prihodima tržišta.

Poštanske tvrtke, njih više od 20, u 2018. godini uprihodile su 1,66 milijardi kuna. Iduće dvije godine nešto iznad 1,8 milijardi, a u 2021. godini to je tržište dosegnulo 1,98 milijardi kuna. Lani je, prvi put, preskočilo dvije milijarde kuna. Pri tome, navodi Hakom, konkurenti Hrvatske pošte sve su uspješniji u osvajanju tržišnog udjela. U posljednjih pet godina podigli su tržišni udjel za desetak postotnih poena na 41,9 posto udjela na tržištu. U regulatoru navode da su neki od tih konkurenata DHL, DPD, FedEx, UPS, GLS, Intereuropa, kao i drugi koji u Hrvatskoj posluju preko partnera. Zanimljivo je da ta statistika, k tome, ne otkriva cijelu sliku na terenu. Ne uključuje internetske platforme, odnosno popularne mobilne aplikacije za dostavu.

Mijenja se struktura

- Trenutno na tržištu djeluju 23 davatelja poštanskih usluga. Hakom prikuplja statističke, financijske i druge podatke samo od prijavljenih davatelja poštanskih usluga koji obavljaju poštanske usluge, tako da podatke od Wolta i Bolta ne prikuplja jer oni nisu davatelji poštanskih usluga - pojašnjavaju u regulatoru.

I bez platformi, prema podacima Hakoma, u ovoj industriji rade čak 11.772 zaposlenika. A i pored toga, tvrtke iz branše postavljaju novu infrastrukturu za preuzimanje paketa - paketomate, koji su doživjeli veliki uzlet.

- Povećao se broj objekata drugih poslovnih subjekata, poput trgovina i benzinskih postaja, na kojima se mogu preuzeti paketi, ali i paketomata, pa je na kraju 2022. ukupno bilo 422 paketomata, što je za 172 posto više nego na kraju 2021. - iznosi Hakom.

Dodaju da se tržište poštanskih usluga unatrag nekoliko godina značajno mijenja u strukturi usluga, posebno rastom broja paketa i padom pismovnih pošiljaka. U takvoj situaciji dolazi do određenih promjena i u broju davatelja poštanskih usluga, s jedne se strane povećava broj novih davatelja usluga, a s druge strane neki od prijavljenih davatelja odustaju od pružanja poštanskih usluga.