Turistička sezona "vozi" kraju. Većina privatnih iznajmljivača od prvog listopada će zatvoriti apartmane, a ugostitelji organizirati posao prema zimskom režimu rada.
Prilika je to da se krene s renoviranjem poslovnih prostora za iduću sezonu, no oni sretnici koji i uspiju pronaći radnike, morat će dobro odriješiti kesu.
Brojni su keramičari, parketari, vodoinstalateri, električari, zidari, soboslikari, drvodjelci... posljednjih godina pronašli bolje plaćen posao u Njemačkoj, Irskoj, Austriji, Švedskoj, a oni koji su ostali kod kuće, do kojih se još nekako i može uz najavu radova pola godine unaprijed, podigli su cijene.
Ivan Pulić jedan je od najvećih investitora u građevinarstvu. Njegova tvrtka "Quatro company" u Splitu gradi nove stambene zgrade i hotele. Kako pronalazi radnike? Stvara li mu nedostatak radne snage probleme?
Otišli u Europu
- Apsolutno! Imali smo veliki problem s keramičarima. Imam stalnog poslovnog partnera koji obavlja te radove, dobro surađujemo, kad završimo mi, oni rade zanatske radove, ali i ti su radovi poskupjeli 25 posto u tri godine - kaže Pulić.
Zašto? Prvi je razlog dvoznamenkasti rast turizma, što znači da se pojavio kapital čiji vlasnici traže gdje bi ga oplodili, a drugi što su banke snizile kamate na štednju, a država ju je oporezovala, pa se novac počeo slijevati u nekretnine, što je stvorilo potrebu za radnom snagom u građevinarstvu, no ona je otišla na bolje plaćena radna mjesta po Europi.
- Poskupjeli su armirano-betonski radovi, porasla je cijena željeza. Keramičari su digli cijene i do 40 posto, vodoinstalateri, električari također, ukratko, sve je išlo gore, što se na kraju odražava i na cijenu kvadrata koju plati kupac.
To ne znači da je nama dobit veća, dapače - manja nam je, jer je sve poskupjelo, uključujući i cijenu građevinskih parcela, koje su dosegle i tisuću eura po metru četvornom - kaže Puljić i dodaje da je interes za kupnju stanova unatoč svemu - velik.
- Sto pedeset ljudi čeka na kupnju stanova u našem sljedećem objektu, a ovaj koji radim, od 57 stanova, prodan je prije godinu dana u smislu predbilježbi, kapara... Zvuči nevjerojatno, ali stvarno, platio sam tisuću eura za metar četvorni zemlje, no istodobno je i neviđeno porasla potražnja za stanovima u Splitu, pa se sve što se može napraviti u čas proda.
I sve ima svoju logiku. Ako banka građanima nudi na štednju kamatu od 0,1 posto, a oni najmom stana imaju kamatu od 4 do 5 posto godišnje, razlika je osam puta u korist najma u odnosu na ono što dobijete od štednje, i onda vam je sve jasno - kaže Pulić, koji uspijeva završiti svoje projekte jer je angažirao radnu snagu sa strane.
Kat Srbima, kat Albancima
Na gradnji hotela u Velom Varošu, Pulić je angažirao Albance i Srbe, jedni su stavljali pločice na jednom, a drugi - na drugom katu.
- U Livanjskoj uređujem hotel od 35 soba i imam problem s meštrima unatoč tome što godinama ozbiljno i uredno poslujem, teško mi ih je pronaći, pa sad promislite kako će biti građanima koji se ne bave graditeljstvom, koji jednokratno trebaju majstora? Tražit će ga svićon, a i kad ga nađu - skupo će ga platiti - zaključuje naš sugovornik.
Sukladno podacima kojima raspolažu posrednici u prometu nekretninama, cijena rada keramičara do sada je iznosila 12 eura po kvadratu, a sada dvadeset, dok se neki ne ustručavaju tražiti i 25!
Obnova parketa iznosi od 90 do 150 kuna po kvadratu, a u to se ubrajaju brušenje, kitanje i lakiranje, dok montaža elektroinstalacija po metru četvornome iznosi od 70 do 170 kuna. Bojenje zidova kreće se od 12 do 22 kune po kvadratu, a cijena ugradnje prozora po komadu od 300 do 500 kuna.
Naravno, sve cijene variraju, a jedno je kad majstore angažirate u Dalmaciji, Istri i Zagrebu, a sasvim drugo u krajevima Hrvatske gdje turizma nema ili je u povojima.
Najdeficitarnija zanimanja su, uz već spomenute keramičare, instalateri grijanja i klimatizacije te stolari. Njih traže i velike tvrtke i privatni investitori, ljudi ih mole da prihvate posao, a oni biraju.
Što kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori? Ima li lijeka manjku radnika i rastu cijena, čak 30 posto za adaptaciju kuća ili stanova u odnosu na 2016. godinu?
- Nažalost, ovo je scenarij koji smo i očekivali. Nedostatak stručne radne snage i sve posljedice koje dolaze s tim usko su povezani s neadekvatnim sustavom strukovnog obrazovanja. Podsjetit ću da je 2013. donesen loš Zakon o obrtu kojim je gotovo urušen cijeli sustav obrazovanja za obrtnička zanimanja.
HOK je godinama upozoravao na neusklađenost potreba tržišta rada, strukovnog obrazovanja i ishoda učenja. Umjesto da je unaprijeđen Jedinstveni model obrazovanja (JMO), koji je dualni način strukovnog obrazovanja prilagođen potrebama hrvatskog gospodarstva, osmišljen je eksperimentalni model dualnog obrazovanja.
Taj eksperiment derogira već postojeći dualni sustav strukovnog obrazovanja. Na naše traženje, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava uspjelo je osigurati dvostruko veće iznose za stipendije iz Europskog socijalnog fonda učenicima koji se školuju po JMO-u.
Osigurane su i naknade majstorima mentorima, a važno je naglasiti da je moguće iskoristiti ovakve poticaje za nabavu sredstava rada, strojeva, sitnog inventara i potrošnog materijala koji su povezani s izvođenjem naukovanja.
Nadamo se da će ovo biti dovoljan razlog budućim generacijama da uvide vrijednost i značaj obrtničkih zanimanja te da upišu upravo jedan od JMO programa - kazao je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a.