Trobonjača: ‘Je li ovo kraj epidemije? Nisam siguran, ali je dobro što je omikron toliko zarazan‘

Zlatko Trobonjača, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci, gostovao je u emisiji Dobro jutro, Hrvatska HRT-a, gdje je rekao kako je u Hrvatskoj i dalje najprisutnija delta varijanta korona virusa, ali se očekuje kako će tijekom iduće godine ona posustajati te će početi dominirati omikron varijanta.

Ocijenio je da je teško predvidjeti dolazi li s omikronom i kraj epidemije.

"S obzirom na sva događanja do sada i razvoj virusa, vidimo da su do nas došla četiri opasna soja koronavirusa i može se pretpostaviti da to nije kraj, da će se virus i dalje razvijati i da ćemo se suočavati s nekim novim sojevima koji imaju neke drukčije karakteristike", rekao je Trobonjača.

Istaknuo je kako je dobro da je omikron zarazan jer će se, kako je rekao, relativno brzo raširiti te dosta ljudi imunizirati i time onemogućiti da se drugi sojevi u većoj mjeri šire i dolaze u populaciju koja ima određenu imunost. Osvrnuo se na primjer Afrike u kojoj je procijepljenost šest posto, a broj oboljelih u postotku znatno manji.

"Prvo se moramo zapitati koliko su ti epidemiološki podaci točni s obzirom na to da su tamo slabo razvijene epidemiološke službe, a drugo, demografska struktura afričkog stanovništva je drugačija. Njihova populacija je puno mlađa od europske, a znamo da ta mlađa populacija lakše obolijeva ili su asimptomatski. Ta dva faktora su ključna u zaključcima da Afrika nije doživjela veću epidemiju. U Južnoj Africi gdje je epidemiološka služba ipak malo više razvijena vidjet ćete da ima puno više zaraženih i da bez obzira na mlađu populaciju postoji epidemija i da se virus širi".

Trobonjača je komentirao i pooštravanje mjera u europskim zemljama.

"Vidimo da se u nekim europskim zemljama omikron eksplozivno širi i bez obzira što se procjenjuje da će uzrokovati lakše oblike bolesti, obzirom na brzo širenje mogao bi dovesti do povećanja hospitalizacije i težih oblika bolesti i to se pokušava spriječiti kako bi se, na neki način, ograničila brzina ulaska omikrona u društvo i dinamika epidemija. Zato se i uvode epidemiološke mjere", rekao je.

Govoreći o novom proteinskom cjepivu, kazao je kako je to više tradicionalno cjepivo, temeljeno na tradicionalnim metodama pripravka cjepiva.

"Od mRNA cjepiva dobivamo uputu za sintezu jednog virusnog proteina kojeg nakon što se sintetizira imunološki sustav prepozna i na njega reagira, a u proteinskom dobivamo gotov protein. Ali moramo znati da mi dominantno reagiramo s proizvodnjom protutijela, malo slabije sa staničnom T limfocitnom imunošću koja nas štiti od težih oblika bolesti, a s druge strane u proteinskom cjepivu moramo koristiti, da bi ostvarili imunosni odgovor, pojačivače imunosti što možda nije dobro u odnosu na neka druga stanja imunosnog sustava, rekao je te dodao da ljudima koji boluju od autoimunosnih bolesti ne bi preporučio proteinsko cjepivo i da bi u takvim situacijama mRNA cjepivo bilo pametnije jer se radi o čistom antigenu bez pojačivača i dodataka".

Na upit zašto neke osobe obole od koronavirusa više puta, kaže da u populaciji postoje razna stanja što se tiče imunosnog sustava te razne imunonedostatnosti.

"Relativno česta imunonedostatnost je proizvodnja imunoglobulina koji se nalaze na sluznicama i štite ih od infekcije. Ljudi toga nisu ni svjesni jer nemaju neke veće probleme što se tiče zdravlja, a onda se u ovakvim stanjima mogu pokazati i ljudi se mogu više puta inficirati. A i mi nemamo epidemiju s jednim sojem, već više i ako stvorite imunost protiv jednog soja to ne znači da će vas imunost pokrivati protiv drugog soja", zaključio je Trobonjača te dodao da to nije često, ali se događa.