Kroz hrvatske zatvore, kaznionice i odgojne zavode u 2016. prošle su 11.173 osobe u raznim statusima, a osuđenici su iza rešetaka najčešće završavali zbog ubojstava, teških krađa i razbojništava.
Iz posljednjeg izvješća Uprave za zatvorski sustav koje jednom godišnje podnose Vladi proizlazi da u hrvatskim zatvorima osim ubojica i lopova ima najviše prevaranata, preprodavača droge, vozača sklonih izazivanju prometnih nesreća, silovatelja te osoba osuđenih zbog kaznenih djela protiv "sigurnosti platnog prometa i poslovanja".
U zatvoreničkoj strukturi s čak 96 posto, kao i ranije, dominiraju muškarci, a ukupan broj osoba koje su u 2016. prošle kroz zatvorski sustav za četiri je posto manji nego godinu ranije.
U Ministarstvu pravosuđa to pripisuju kaznenoj politici koja je stvorila uvjete da se za blaža kaznena djela, prvi put osuđenim osobama procijenjenim kao nisko rizičnima za ponavljanje kaznenog djela sve češće izriču alternativne kazne poput rada za opće dobro ili uvjetna kazna s tzv. zaštitnim nadzorom. Upravo iz te skupine osoba prethodnih godina je veliki broj upućen na izdržavanje kazne u poluotvorene ili otvorene uvjete.
U ukupnoj zatvoreničkoj populaciji krajem prošle godine bilo je 37 posto ranije neosuđivanih osoba, 17 posto osoba koje su ranije bile osuđene na uvjetnu ili novčane kazne te 46 posto recidivista koji su i ranije bili na izdržavanju zatvorske kazne. Od zatvorenika i maloljetnika koji su prvi puta na izdržavanju zatvorske kazne, 68 posto ih nije ranije osuđivano, a preostalih 32 je osuđivano na uvjetnu ili novčanu kaznu.
Među zatvorenicama je, pak, 51 posto njih koje ranije nisu osuđivane. Na uvjetnu ili novčanu kaznu ranije je osuđivano 23 posto zatvorenica, a 26 posto je ranije bilo na izdržavanju zatvorske kazne. Nešto manje od 19 posto zatvorenika su ovisnici o drogama.
Odnos broja zatvorenika na jednog službenika pravosudne policije povoljniji je u odnosu na niz proteklih godina pa je zadnjeg dana prošle godine taj odnos bio nešto manji od dva zatvorenika na jednog pravosudnog policajca.
U 2016. godini, kao specifičnost u odnosu na sva protekla razdoblja u izvješću se navodi činjenica da nije došlo do primjene palice. "Uvođenjem raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima u praksu rada, već 2013. godine je započeo trend smanjenja upotrebe palice, uz istovremeno povećanje broja primjene raspršivača", stoji u izvješću.
Broj evidentiranih pokušaja samoubojstva zatvorenika u 2016. identičan je podatku iz 2015. godine, odnosno evidentirano je devet takvih "rizičnih oblika ponašanja zatvorenika". Broj smrtnih slučajeva zatvorenika u 2016. isti je kao i u godini prije, a nisu evidentirani slučajevi samoubojstava zatvorenika.
U svim kaznionicama zabilježen je 31 bijeg, a u tu brojku ulaze i tzv. udaljenja te slučajevi nepovratka zatvorenika s prekida kazne i zlouporabe pogodnosti izlaska.
