U Hrvatsku stiglo gotovo 7000 izbjeglica iz Ukrajine: većina ih je u privatnom smještaju, svi koji su im pružili dom bit će financijski obeštećeni

U Hrvatskoj se u ovom trenutku nalazi oko 6800 izbjeglica iz Ukrajine, velikom većinom (88 posto) žena i djece. Građani im žele pomoći, no mnogi ne znaju što učiniti da pruže pravovremenu pomoć izbjeglima te kako im pomoći da ostvare sva svoja prava. U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Crvenim križem i Ministarstvom socijalne politike donosimo odgovore na najvažnija pitanja.

Tko sve može ostvariti pravo na statu s izbjeglice?

- Pravo ostvaruju svi državljani Ukrajine i članovi njihovih obitelji, osobe bez državljanstva i državljani ostalih trećih zemalja, koji su u Ukrajini uživali međunarodnu zaštitu i članovi njihovih obitelji koji su u Ukrajini imali odobren boravak na dan 24. veljače 2022. godine, odnosno prvi dan agresije na Ukrajinu. Također je osigurana privremena zaštita te pristup svim pravima i državljanima Ukrajine i članovima njihovih obitelji koji su neposredno prije 24. veljače napustili Ukrajinu zbog sigurnosne situacije te se zbog oružanog sukoba ne mogu vratiti u svoju zemlju.

Koja prava dolaskom u Hrvatsku stječu izbjeglice iz Ukrajine?

- Ostvaruju pravo na boravak, iskaznicu za strance pod privremenom zaštitom, osnovna sredstva za život i smještaj, pravo na zaposlenje, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje.

Gdje i kako izbjeglice u Hrvatskoj mogu dobiti informacije o svojim pravima?

- Ako raseljene osobe iz Ukrajine nemaju organiziran vlastiti smještaj, na dolasku na granični prijelaz dobit će informacije o smještaju u najbližem prihvatnom centru. Boravak u prihvatnim smještajima kratkotrajan je i ograničen, u pravilu na 48 h. Nakon proteka tog roka, bit će upućeni u kolektivni smještaj.

Trenutačno su u Hrvatskoj otvorena tri prihvatna smještaja, u Varaždinu, Osijeku i Gospiću, koji služe za registraciju, odmor, pružanje osnovnih informacija i pružanje psihosocijalne i zdravstvene podrške. Postoji li organiziran vlastiti smještaj, trebaju se obratiti najbližem uredu Crvenog križa, gdje će dobiti sve informacije. Svoj boravak moraju prijaviti najbližoj policijskoj upravi.

Koliko je dosad izdano izbjegličkih iskaznica i koliko je zaprimljeno zahtjeva?

- Do 15. ožujka obrađeno je 116 zahtjeva za privremenu zaštitu i zaprimljeno je oko 500 zahtjeva.

Gdje se može predati zahtjev za izbjegličku iskaznicu?

- Mobilni timovi Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove obilazit će kolektivne smještaje kako bi raseljene osobe mogle ispuniti zahtjev za iskaznicu za strance pod privremenom zaštitom. Raseljene osobe koje su u privatnim smještajima trebaju se javiti najbližoj policijskoj postaji ili upravi.

Postoji li središnje mjesto na kojem volonteri i građani koji žele pomoći mogu dobiti sve potrebne informacije?

- Za građane je otvorena e-mail adresa: rcz.zbrinjavanje@mup.hr koja se koristi za prikupljanje podataka o ponudi privatnih smještajnih kapaciteta za raseljene osobe iz Ukrajine. Na spomenutu e-mail adresu mogu se javiti i svi volonteri koji žele pružiti određeni oblik pomoći svojim volonterskim radom. Putem te adrese prikupljaju se sve ponude i ovisno o potrebama kontaktiraju građani koji su voljni pomoći. Odluka o putovanju u inozemstvo u području je osobne odgovornosti svakog pojedinca.

Jesu li u planu organizirani prijevozi izbjeglica?

- Na operativnoj razini koriste se autobusi ako raseljene osobe nemaju osiguran prijevoz do kolektivnog smještaja. Također, u transportne aktivnosti uključeni su Državna intervencijska postrojba civilne zaštite ako je potreban prijevoz manje osoba od prihvatnog smještaja do kolektivnog smještaja u RH. Pokaže li se potreba za organiziranim konvojima autobusnog prijevoza unutar RH, razrađeni su planovi djelovanja za te slučajeve.

Kako će se obeštetiti građani koji izbjeglicama daju vlastite nekretnine?

- U ovom trenutku i dalje apeliramo na solidarnost i zahvalni smo svim građanima koji su ponudili svoje nekretnine dobrovoljno. Također, radi se na definiranju prava i obveza između davatelja i korisnika te je u tom pogledu otvoreno nekoliko različitih mogućnosti sufinanciranja, o kojima će javnost biti pravovremeno obaviještena. U tijeku su rasprave na međuresornoj skupini te na operativnim razinama kako bi se definirala navedena pitanja.

Za koliko izbjeglica RH može osigurati smještaj?

- Novi prihvatni smještaji te kolektivni smještaji otvarat će se ovisno o razvoju situacije. Hrvatska je spremna za prihvat svih raseljenih osoba koje svoje utočište odluče pronaći u našoj zemlji.

Ostvaruju li izbjeglice pravo na financijsku pomoć, koliko iznosi i gdje je mogu zatražiti i ostvariti?

- Izbjeglice iz Ukrajine u okviru sustava socijalne skrbi mogu ostvariti pravo na jednokratnu naknadu na temelju Zakona o socijalnoj skrbi. Ukupan iznos jednokratnih naknada u jednoj godini može iznositi do 2500 kn za samca, odnosno do 3500 kuna za kućanstvo. Zahtjev se podnosi centru za socijalnu skrb prema mjestu na kojem su se zatekle izbjeglice iz Ukrajine, odnosno gdje su podnijele zahtjev za ostvarivanje statusa.

Što treba učiniti ako građani i volonteri naiđu na maloljetnike bez roditeljske pratnje?

- U situacijama kad hrvatski državljani "pokupe" dijete bez pratnje, dužni su se bez odgode javiti u najbliži centar za socijalnu skrb. Ako su roditelji izjavom povjerili dijete na svakodnevnu skrb drugoj osobi, tada nije potrebno poduzimati posebne radnje koje se odnose na stavljanje djeteta pod skrbništvo. Centar za socijalnu skrb pratit će prilike u kojima dijete živi, s obzirom na izvanredne okolnosti.

Ako nema izjave roditelja o povjeravanju, centar će dijete staviti pod skrbništvo. Ako je dijete kod osobe od povjerenja ili osobe kojoj su roditelji usmeno povjerili dijete, centar će provjeriti navedene okolnosti, uzet će se mišljenje djeteta te će se donijeti odluka o najboljem interesu djeteta.