Jedna od ustrajnih da se pravdi privedu liječnici koji traže ili primaju mito je Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
Ta je udruga prije osam dana, u jeku skandala i istrage oko navodnog davanja mita u iznosu od 3000 eura jednom splitskom kardiokirurgu zaposlenom u KBC Split, pokrenula kampanju odnosno pilot-projekt, "Antikorupcija u zdravstvu". U tom projektu su pacijenti, koji su davali mito ili koje su liječnici pitali mito, mogli anonimno prijaviti svoje slučajeve.
U osam dana smo zaprimili gotovo 200 anonimnih prijava za mito u raznim hrvatskim bolnicama te je od tih 200-tinjak do sada obrađeno 100-tinjak. Osim kardiokirurgije KBC-a Split, koja se u tim anonimnim prijavama navodi 22 puta, ističu se i slučajevi davanja, odnosno primanja mita i u KB Dubrava, KBC Zagreb (Rebro), kao i slučajevi mita iz jedne hrvatske onkologije, a spominju se i još neke hrvatske kardiokirurgije. Željeli smo građane potaknuti da prijavljuju slučajeve na koje su nailazili te da se tako stane na kraj tom "raku" hrvatskog društva, gdje oni koji "odlučuju" o nečijem životu, sebi daju za pravo da od bespomoćnih ljudi uzimaju novac. Na taj način oni postaju "vlasnici života i smrti" – navodi Jasna Karačić.
Ovaj pilot-program, prema riječima Jasne Karačić prerasta u trajni program.
– To će biti jedna od aktivnosti naše udruge da građanima Hrvatske omogućimo 365 dana u godini, 24 sata dnevno, prijavu svih slučajeva mita u bilo kojoj hrvatskoj javnoj zdravstvenoj ustanovi. Dakle mogu prijaviti sve zdravstvene radnike kojima su dali mito ili koji su ga od njih tražili. Jamčimo apsolutnu anonimnost svima koji takve kriminalne radnje budu prijavljivali – ističe Karačić.
U prijavama variraju novčani iznosi koje su pacijenti ili njihove obitelji davali.
– Radi se o iznosima od tisuću do pet tisuća eura, zavisno o "težini" operativnog zahvata. Od ovih 200-tinjak prijava kod njih tek oko 10 posto smo zamijetili odstupanje on onoga što smo ih pitali, odnosno dobili smo neadekvatne odgovore pa ih nismo ni uzeli "za ozbiljno". Svakako želimo preventivno djelovati kako bi bilo što manje slučajeva davanja ili primanja mita i kako bi tu "pošast" hrvatskog društva trajno iskorijenili. Ovime želimo sankcionirati pojedince koji stvaraju ružnu sliku o hrvatskom zdravstvu, u odnosu na sve one liječnike i medicinske sestre koji su za svoje pacijente na raspolaganju 24 sata dnevno i koji odgovorno i pošteno obavljaju svoj posao. Mnogobrojni liječnici iz KBC-a Split, ali i ostalih hrvatskih bolnica su se javili, dali su nam podršku i zgroženi su ovakvim postupanjem pojedinaca. Naravno, u kontaktima smo s Ministarstvom zdravstva i USKOK-om i želimo s njima surađivati, kako bi ovakva pojavnost bila svedena na nulu. Želimo ozbiljan projekt i zato surađujemo s njima – govori Karačić.
Udruzi za promicanje prava pacijenata javio se i pacijent koji je želio svjedočiti o svom slučaju kada je morao dati mito liječniku, ali... Uvijek se pojavi neki ali, koji poremeti plan.
– Čovjek je htio svjedočiti imenom i prezimenom. Međutim, kako ponovno mora ići na drugu kardiokiruršku operaciju, jer prva nije u potpunosti uspjela, u strahu je odustao od svjedočenja zato što liječnik protiv kojeg je htio svjedočiti još radi. Teško nalazimo svjedoke, a za to je najviše kriv zakon koji izjednačava one koji prime ili traže mito s onima koji to mito daju – kaže Karačić.
Ljudi su se počeli "povlačiti" nakon što su vidjeli da je i Ljubica Adžaip, koja je svjedočila pred TV kamerama o svom slučaju davanja mita, za to djelo i kazneno prijavljena.
– To je u potpunosti kriva percepcija u hrvatskom društvu. Pa kakav je to zakon koji izjednačava onoga koji traži mito i onoga koji to mito mora dati jer u protivnom neće za života stići na operativni zahvat. Ljudi koji su, kao pacijenti bili žrtve takvih "liječnika" moraju biti zaštićeni. Ova im država mora omogućiti status zaštićenih svjedoka kako im ne bi "pala dlaka s glave", a ne da dobiju kaznenu prijavu. Nakon što su vidjeli da je Ljubica Adžaip dobila kaznenu prijavu, počeli su se povlačiti i oni koji su mislili svjedočiti. Jednostavno su odustali u strahu od kaznenog progona. Sve mi se čini kako je ovakav, sadašnji kazneni zakon i donesen da bi zaštitio liječnike koji primaju mito jer su pacijenti odustali od svake primisli prijavljivanja mita – navodi Karačić.
Napominje kao zanimljivu činjenicu da liječnici rijetko izravno od pacijenta ili njegove obitelj pitaju mito.
– Oni koji to rade, a kojih u Hrvatskoj, želim vjerovati, nema puno, to rade na vrlo perfidan način. Uvijek nađu način da pacijentu pokažu da mora nešto dati, za protuuslugu operacije ili neke druge medicinske usluge. Pa, tako često pacijenta "prepadnu" dijagnozom i kažu mu da treba hitnu operaciju jer će u protivnome preminuti ili će se stanje pogoršati. Tada, višekratno primaju takvog pacijenta na kontrole i tek kada pacijent ili obitelj donesu novce pristupaju operativnom zahvatu. Osim uzimanja mita tu se radi i o nesavjesnom liječenju. Takvu pojavnost u hrvatskom društvu moramo iskorijeniti – zaključila je Jasna Karačić.