Učenici nakon dvije godina u klupama bez epidemioloških mjera, evo koje su najvažnije novosti

Više od 464.000 učenika danas ponovno kreće na nastavu. Broj osnovaca približan je lanjskom, oko 310.000, dok je ove godine broj srednjoškolaca veći za desetak tisuća: prema službenim podacima, lani su u srednjim školama bila 143.544 učenika, a u ovoj nastavnoj godini ih je oko 154.400. Uz to što je riječ o prvoj nastavnoj godini koja nakon dvije prošle počinje bez epidemioloških mjera, prema najavi ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, dvije su ključne novosti - uvođenje nacionalnih ispita za oko 39.500 učenika osmih razreda te postupno uvođenje jednosmjenske nastave u osnovne škole.

U 14 zgrada po jedan učenik

Kako najavljuje, za malo više od mjesec dana bit će raspisan natječaj za gradnju škola, s ciljem prelaska svih osnovnih škola u Hrvatskoj u jednu smjenu, što je organizacijski preduvjet za uvođenje najavljene cjelodnevne nastave. - Najveća reforma bit će kada sve škole prijeđu na jednu smjenu.

To je ogroman kvalitativni iskorak u obrazovanju i preduvjet za bilo kakve bitnije promjene. Raspisivanje natječaja predviđeno je za jesen. Konačan datum kada će sve osnovne škole raditi u jednoj smjeni ovisit će o postupcima javne nabave koje će provoditi županije i gradovi te o dinamici radova. Ako ne bude većih problema, vjerujem da bismo 2027. godine mogli imati jednosmjensku nastavu. Do sada je najveći problem bio novac, koji smo sada osigurali i nemamo opravdanja za neuspjeh - kaže ministar.

Naime, iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti osigurano je 2,3 milijarde kuna, a prema informacijama iz Ministarstva, u završnoj je fazi definiranje kriterija i objava poziva. Oko 60 posto osnovaca pohađa škole u dvije smjene, njih 37 posto je u školama s jednom smjenom, a 2,56 posto učenika ima trosmjensku nastavu. Čak 75 posto srednjoškolaca ima organiziranu nastavu u dva turnusa, a njih 25 posto u jednom. U prošloj školskoj godini prosječan broj učenika (osnovnih i srednjih škola) po razredu iznosio je 17,25, uz ogromna odstupanja ovisno o lokacijama škola. Primjerice, jedna od brojem učenika najvećih osnovnih škola u Hrvatskoj je ona u Pazinu s 1283 učenika, a prema podacima Ministarstva, 14 školskih zgrada u prošloj je školskoj godini imalo samo jednog učenika. Riječ je o područnim osnovnim školama u manjim mjestima.

Ivo Ravlić/Cropix

Gradnja vrtića

Istodobno službene statistike za prošlu školsku godinu pokazuju da je manje od deset upisanih učenika bilo u ukupno 392 područne školske zgrade u Hrvatskoj (pri čemu je ukupno 1115 područnih škola), a prosjek broja učenika po razredu u njima je bio - 4,59. Nadalje, manje od 20 učenika po školi bilo je u ukupno 697 područnih zgrada, s prosječno šest učenika po razredu. Podaci o stanju u novoj školskoj godini bit će poznati nakon 30. rujna. Ideja je Ministarstva da predškola postane početak obaveznog obrazovanja, i to najkasnije od školske godine 2024./2025. Na javni poziv za gradnju i dogradnju vrtića težak 1,22 milijarde kuna stigle su 322 prijave. Za gradnju i opremanje novih vrtića prijavljeno je 155 projekata, a ostale prijave odnose se na adaptacije i opremanja. Plan je da kurikulum programa predškole bude pripremljen u idućoj godini, kada je u planu i otvaranje novih poziva za gradnju i dogradnju vrtića.

NACIONALNI ISPITI ZA OSMAŠE

Sve učenike osmih razreda ove školske godine očekuje polaganje nacionalnih ispita. Riječ je o oko 39.500 učenika, a polagat će ispite iz osam predmeta: hrvatskog jezika, stranog jezika, matematike, povijesti, geografije, biologije, fizike i kemije. Također, nacionalni ispiti provodit će se za učenike petih razreda, ali samo u 81 školi, i to iz hrvatskog, matematike te prirode i društva. - Nakon što nacionalni ispiti budu provedeni u punom opsegu, uz baze podataka o obrazovanju koje već imamo, služit će nam kao alat da detektiramo slabosti i prednosti postojećeg sustava, koji onda možemo unaprijediti na temelju činjenica, a ne nečijeg dojma, što se često do sada događalo - kaže ministar Fuchs te dodaje da uskoro očekuje rezultate analize tzv. Škole za život, uvedene za mandata bivše ministrice Blaženke Divjak. (M.L.)