Udahnite -5, izdahnite +15: Bubat će nas orkanska bura, Zagoru će zatrpati snijeg, a zabijeljet će se i obala te po koji otok. Krajem tjedna slijedi brz preokret - iz teških minusa preko noći ćemo prijeći na teške plusove

Najava predstojećih ledenih dana u Dalmaciji je apsolutni hit!
Nordijski val hladnoće stiže u najdosadnije doba godine, kad su svi smatrali da je zima već pri izdisaju, pa se Dalmatinci imaju čime zabavljati, a najveći besplatni party bit će od meteorologa obećani snijeg, no mogla bi ga zagorčati orkanska bura.
– Split bi u nedjelju, nakon šest godina, mogao doživjeti obožavani snijeg, ali nema razloga za paniku jer je ova sinoptička situacija drukčija od zapamćene 2012. godine. Riječ je o slabijoj cikloni s manje oborina, barem što se tiče Dalmacije, dok će na kontinentu oborine biti puno intenzivnije i neće tako brzo prestati – pojašnjava Ivan Šolić Šoki, koji za "Slobodnu" ovih dana tumači svjetska prognostička izvješća.

Dodaje kako će olujna bura, ponegdje s orkanskim udarima, s iznimno visokim osjećajem hladnoće posebno divljati u sjevernoj Dalmaciji, gdje bi se moglo i lediti more, a Zadar i Šibenik mogli bi imati i lijepog snijega, dok će ga na imotskom i vrgoračkom području sigurno biti u obilnim količinama.

– Pahulje bi se mogle dobaciti i do otoka, a sasvim izvjesno na Vidovoj gori na Braču. Temperature će, zahvaljujući buri, primjerice u Splitu padati do minus pet, a ponegdje u Zagori dobacit će se i do minus 15, pa i niže – kaže Šolić, dodajući kako se krajem sljedećeg tjedna očekuje drastična promjena.

– Dalmatinci će od hladnoće odahnuti već od četvrtka, što ne vrijedi i za ostatak Hrvatske, gdje će se obilne oborine i hladnoća nastaviti. Kad pukne anticiklona, prema Dalmaciji će prodrijeti topao i vlažan oceanski zrak, što će izazvati temperaturni šok, ali pozitivni. Naime, u vrlo kratkom vremenu temperature će skočiti i za više od deset stupnjeva. Ipak ne uz sunčan, nego pretežito kišovit početak ožujka – zaključuje Ivan Šolić.

Premda ovaj prodor hladnoće sa sjevera neće biti tako dugotrajan, dobro se podsjetiti veljače 1929. godine, kad je val nezapamćene hladnoće zahvatio naše krajeve. Kao i sada, studeni i prosinac bili su natprosječno topli, a pomicanje polarne fronte u siječnju duboko prema jugu Europe otvorilo je put ekstremno hladnom zraku na cijelom Sredozemlju. Snijeg je zatrpao čitavo područje Hrvatske, kako kontinentalne, tako i priobalja i otoka; u Gospiću je bilo izmjereno -36, a u Zagrebu -28 Celzijevih stupnjeva uz rekordne visine snijega, dalmatinski gradovi drhtali su na minus 10 stupnjeva.

Dalmacija, nenavikla na ovakve uvjete, ostala je odsječena od kopna, ledena bura nije jenjavala, brodovi nisu plovili, vlakovi su se jedva i rijetko probijali, rijeke su se zamrznule, zavladala je glad. Ljudi su bili uvjereni kako je počelo novo ledeno doba, a studena kataklizma jenjala je tek 20. ožujka!

Nešto slično ponovilo se 1956. godine, kad je snijeg pao sredinom ožujka, a ponavlja se i u naše doba. Gotovo smo naviknuli da se prava zima "pomaknula" bliže proljeću, pa je tako uobičajeno da Božić dočekujemo u kratkim rukavima, dok se u veljači, pa čak i u ožujku, uistinu smrzavamo.