Slovenija i Hrvatska nekad su bile među onim zemljama koje su u Europi imale najbolje rezultate po broju novooboljelih od koronavirusa, a danas spadaju u skupinu najgorih u Europi.
Osim njih, u tu skupinu spadaju Portugal, Austrija i Švicarska, koja ima izuzetno jak gospodarski lobi i nije dozvoljavao da se u Švicarskoj krene u lockdown.
Kaže nam to slovenski liječnik prof. dr. sc. Andrej Trampuž, specijalist infektologije i interne medicine, koji dugi niz godina radi u prestižnoj Charite bolnici u Berlinu, gdje je šef odjela za kiruršku infektologiju.
Da je Hrvatska, nažalost, ušla u skupinu najlošijih pokazuju brojke.
- Da bi Hrvatska mogla kontrolirati situaciju s pandemijom infekcije COVID-19, bilo bi potrebno da ona ima na tjednoj razini 50 novooboljelih na 100 tisuća stanovnika. Budući da Hrvatska ima oko četiri milijuna stanovnika, to bi značilo da bi tjedno trebala imati najviše dvije tisuće novooboljelih, odnosno dnevno najviše njih 285.
A Hrvatska je prošli tjedan imala 21.747 novih slučajeva zaraze koronavirusom, što je u prosjeku 3106 dnevno novih slučajeva. To znači da je "dopuštenu" brojku prešla gotovo 11 puta. To je pogubno i to je jako loše stanje - ističe dr. Trampuž.
Dnevne brojke izgledaju još gore.
- Ako izračun svedemo na dnevnu razinu, onda dolazimo do još gorih podataka. Na dnevnoj razini, Hrvatska bi - da bi mogla kontrolirati situacija s pandemijom koronavirusa - trebala imati sedam novooboljelih na 100 tisuća stanovnika, što bi značilo da bi dnevno, s obzirom na broj stanovnika u Hrvatskoj (oko četiri milijuna) trebalo biti 285 novooboljelih (sedam puta 40). A, vi u Hrvatskoj sad dnevno imate više od četiri tisuće oboljelih. Tu situaciju ne mogu popraviti nikakve ciljane mjere protiv koronavirusa, već samo potpuni lockdown, ističe dr. Trampuž.
To znači da, prema jučerašnjim brojkama, kada je u Hrvatskoj zabilježeno 4080 novooboljelih, naša zemlja ima u jednom danu preko 14 puta višu brojku od one koja bi bila dnevno prihvatljiva (285 novooboljelih).
- Zašto je to tako, ja ne znam, kao ni zašto oni koji su odgovorni u Hrvatskoj za pandemiju koronavirusa nisu prije donijeli restriktivne mjere kojima bi spriječili širenje zaraze. Do brojke od sedam novooboljelih dnevno na 100 tisuća stanovnika svaka država u Europi može kontrolirati širenje pandemije, preko toga je to vrlo teško. A taj izračun koliko je "prihvatljivo" dnevno novooboljelih vrlo je lako uraditi, to može uraditi dijete iz petog razreda osnovne škole - kaže dr. Trampuž.
Kakvo je stanje u Njemačkoj?, pitamo.
- Brojke u Njemačkoj na tjednoj razini nešto su veće od ovih "dozvoljenih" 50 tjedno novooboljelih na 100 tisuća stanovnika, ali se situacija još može pratiti, a od jučer su uvedene još i drastičnije mjere. Kancelarka Angela Merkel htjela je i prije uvesti još strože mjere, ali su se tome protivile one njemačke savezne države koje imaju jaku industriju. No, Merkel je uspjela i ove postrožene mjere, svojevrsni "lihgt lockdown" bit će do 20. prosinca.
S obzirom na golem broj novooboljelih u Hrvatskoj, dr. Trampuž očekuje da će se i smrtnost povećati.
- Smrtnost će porasti za dva do tri tjedna s obzirom na broj dnevno novooboljelih. A sve se to moglo spriječiti da su mjere donesene prije - smatra dr. Trampuž.
U dijelu medija se pojavila informacija da je cjepivo koje su proizvele AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu učinkovito 70 posto.
- Na tržištu će se prvo pojaviti njemačka cjepiva Curevac iz Tubingena i Biotech iz Mainza, koja su učinkovita više od 90 posto i uz pomoć kojih će imunitet vrlo vjerojatno trajati duže od jedne godine, odnosno koja će dati dužu imunogenost. AstraZeneca je pod velikim pritiskom, jer su u istraživanje zasigurno uložili velika sredstva. Mi se u Njemačkoj pripremamo za početak cijepljenja, koje će biti za dva do tri tjedna, jer računamo da će pripreme za cijepljenje završiti do sredine prosinca. U centrima diljem Njemačke moći će se dnevno cijepiti više od 25 tisuća ljudi - navodi dr. Trampuž.
Ni rusko ni kinesko cjepivo
Ne bih se cijepio ni ruskim ni kineskim cjepivom jer nismo imali uvida u studiju treće faze i samim tim rusko i kinesko cjepivo smatram riskantnim. Tijekom treće faze cjepivo kontroliraju neovisni stručnjaci i donose zaključak o kakvom se proizvodu radi. Ni liječnik ni onaj koji je tijekom te faze primio cjepivo ne znaju je li riječ o pravom cjepivu ili placebu, to znaju samo neovisni stručnjaci na koje nitko nema utjecaja. Budući da nismo imali uvida u te studije, ne bih nikome preporučio cijepljenje tim cjepivima i nema ni jedne države u Europi koja bi odobrila "izlazak" na svoje tržište takvom cjepivu, govori dr. Trampuž.
Cijepiti se želi 66 milijuna Nijemaca
Zanimalo nas je kakvo je u Njemačkoj zanimanje građana za cijepljenjem.
- Njih više od 80 posto želi se što prije cijepiti, dakle više od 66 milijuna ljudi s nestrpljenjem čeka cijepljenje (Njemačka ima oko 83 milijuna stanovnika, opa. a.). Njih 10 posto još se premišlja, a njih 10 posto kaže da se neće cijepiti. No, ja sam siguran da će ovih 10 posto koji se ne žele cijepiti biti među prvima koji su se cijepili. Mislim da ćemo u Njemačkoj bez ikakvog problema procijepiti 50 posto stanovništva i da ćemo na taj način zaustaviti širenje zaraze, jer što je više cijepljenih, to je manja mogućnost zaraze i manje je virusa u opticaju, kaže dr. Trampuž.
Hoće li Njemačka uspjeti bez problema cijepiti toliko ljudi?
- Transport nije problem, ljudi koji će provoditi cijepljenje nisu problem, ali problem bi mogla biti proizvodnja cjepiva, mora se proizvesti u kratkom roku najmanje 41,5 milijuna doza kako bi se procijepilo barem 50 posto stanovništva, što bi zaustavilo širenje zaraze u Njemačkoj.
Hoće li u Njemačkoj cijepljenje biti obavezno i razmišlja li njemačka vlada u tom smjeru?
- Ne, cijepljenje ne može biti obavezno, jer tada zadirete u ljudska prava, no u zdravstvenom sektoru Njemačke ozbiljno se razmišlja o tome da se uvede obavezno cijepljenje za sve zdravstvene radnike, a poglavito za one koji rade u intenzivnim jedinicama ili Hitnoj pomoći, odnosno za one koji su u izravnom kontaktu s najteže oboljelim ljudima. Mi, zdravstveni radnici smo odgovorni za sve ljude i moramo se cijepiti. Razmišlja se o tome da oni zdravstveni radnici koji rade s najtežim bolesnicima, a odbiju cijepljenje, budu premješteni na druga radna mjesta gdje neće imati takve kontakte, zaključuje dr. Trampuž.