Vjerojatno ste u pojedinim medijima pročitali kako je pred nama najhladnija zima u posljednjih 65 godina. Za komentar tih navoda (te kako nastaju sezonske prognoze vremena), obratili smo se poznatom bosansko-hercegovačkom meteorologu, koji je diplomu magistra znanosti primijenjene meterologije i klimatologije stekao na Sveučilištu u Readingu, a koji je od jeseni na doktorskom studiju geofizike, uže polje klimatologija, na Sveučilištu u Leicesteru.
Meterolog Nedim Sladić, publici u susjednoj Bosni i Hercegovini jako dobro poznat kao meteorolog Nove TV BiH, poznato je ime u europskoj meteorologiji, čemu u prilog ide i činjenica kako je izabrani član Kraljevskog meteorološkog društva Ujedinjenog Kraljevstva, naime, riječ je o tituli kojom se malo tko može pohvaliti.
Nedime, kako se izrađuju dugoročne, sezonske prognoze vremena, možete li “ iz prve ruke“ podijeliti svoja isksutva s čitateljima "Slobodne"?
Sezonske ili, kako se one još nazivaju, tromjesečne prognoze vremena, prvenstveno služe svojoj svrsi u komunikaciji prema nadležnim vladinim tijelima, osobito kada su u pitanju nabavke energetskih resursa. Hladnije europske zemlje, odnosno zemlje sjeverne Europe, prije početka svake zime žele znati očekuje li se hladnija/toplija ili uobičajena zima u odnosu na određeni referentni period, izražen u postotcima.
Obično, taj referentni period (ili češće poznat pod pojmom klimatologija niza) nije ispod 30 godina, kako bi bio u skladu s propisima Svjetske meteorološke organizacije, te se trenutno najčešće radi usporedba u odnosu na niz 1991.-2020. Na temelju trenutačnih izračuna, kao i usporedbi iz prošlosti, izrađuju se planovi (engl. contingency planning) kako bi se na vrijeme procijenila dovoljna količina energenta za zemlju, u slučaju da je signal sklon učestalijim hladnim valovima nego što je uobičajeno, budući da smo kroz prošlost imali više toplijih zima nego recimo u nizu 1961-1990.
Ljeti se, pak, procjenjuje koliko je električne energije potrebno za hlađenje, osobito ako postoji veća vjerojatnost iznimno toplog ljeta. Praktički, izvadite sve podatke iz podatkovnog seta modela, i s pretpostavkom da su podaci normalno distirbuirani, izračunate osnovnu statistiku kroz kategorizacije te se ona predstavi bazirana na nizu izračuna, češće zvane skupovna prognoza unutar modela, ili ensemble.
Ukoliko, primjera radi, imamo 51 izračun unutar skupa, a njih 30 je izvan uobičajenog srednjaka i usmjereno udesno, onda postoji oko 59% šansi da će ta sezona biti toplija u odnosu na srednju vrijednost. Ponovo, primjera radi, pretpostavimo da je ta srednja vrijednost za period prosinac-siječanj-veljača, koju pokriva klimatološka zima oko 2 stupnja Celzijeva. Sad govorimo da je ovih 59 posto šanse da će zima biti toplija od uobičajene srednje vrijednosti (tj. ovih navedenih 2 stupnja Celzijeva na okviru tri mjeseca), a ostalih 41 posto će biti preraspodjeljeno na ostale kategorije, bazirane na distirbuciji. Tako dobijamo i vizuale u bojama.
DUGOROČNE PROGNOZE NISU SAVRŠENE
Koliko su sezonske prognoze pouzdane, što moramo znati o njima?
Sezonska prognoza može biti dobar i obećavajući alat, no podrazumijeva širi pogled, najčešće od Azije preko Sjeverne Amerike pa sve do Europe, poznatije kao “butterfly effect”. To uključuje pregled globalnih pokretača atmosfere, što zahtijeva dobro poznavanje fizikalnih osnova, razmjene procesa između atmosfere i oceana i slično, a obično su vrlo složeni za objašnjavanje javnosti bez opipljivih analogija (koje iziskuju poseban tekst). Također, kao i na kraće staze, sezonske prognoze sklone su oscilacijama koje mogu "prigušiti“ signal iz mjeseca u mjesec.
Niti jedna dugoročna prognoza nije savršena, ali može biti izuzetno korisna meteorolozima ako se "između redaka“ pravilno primjete i iščitaju stvari koje nas zanimaju. Slično kao u kratkoročnoj prognozi vremena, no razlika je u tome što su signali u kratkoročnim prognozama snažniji, podržaniji i lakši za praćenje, jer su atmosferski sustavi već definirani i razvijeni.
U sezonskoj prognozi postoji "veo“ koji prigušuje prognozirani signal, pa ga je najprije potrebno ukloniti kako bi se identificirao svaki detalj koji je od interesa (poput slaganja slagalice koja, istini za volju, neće uvijek dati točan rezultat). Sezonska prognoza vremena obično otkriva što je najvjerojatniji scenarij koji će dominirati u 40 do 60 posto slučajeva. Dakle, ovo možete shvatiti na način da, ako u sezoni imamo 90 dana, najmanje 36 do 54 dana bit će u skladu s prognoziranom kategorijom koju model predviđa. Dakle, mjesec do nešto više od mjesec i pol dana.
Ne nužno u kontinuitetu, već najčešće u isprekidanim ili raštrkanim intervalima. Stoga, ako kažemo da će zima biti toplija za 1 do 2 stupnja Celzijeva u odnosu na referentno razdoblje 1991.-2020., to ne znači da će svih 90 dana biti topliji, već da će prosjek za cijeli tromjesečni period završiti s odstupanjem od 1 do 2 stupnja Celzijeva, kako bi se uklopio u model.
Upravo zbog toga sezonska prognoza vremena nije ona kratkoročna prognoza vremena u kojoj možemo reći da će, primjerice, 28. veljače jutarnja temperatura biti -3 stupnja Celzijeva, a dnevna 2 stupnja Celzijeva i da će toga dana padati snijeg u Splitu. Nijedan meteorolog na svijetu na današnji dan ne zna kakvo će vrijeme biti 28. veljače 2025. To nije svrha sezonske prognoze.
Slušamo (čitamo) posljednjih dana puno o tome kako je pred nama "najhladnija zima u posljednjih 65 godina“, što Vi kažete, kakva zima čeka Dalmaciju?
Ah, svake godine slušamo (čitamo) slične stvari... Na temelju trenutnih izračuna prognostičkih modela, ali i odgovarajućim cirkulacijama (telekonekcije) signali (ponovno) teže u smjeru toplije zime, u odnosu na višegodišnji prosjek 1991.-2020., kad se u obzir uzmu sva tri mjeseca (prosinac-veljača). Ipak u odnosu na zimu 2023./2024., očekivanja su da bi ova zima ipak mogla biti malo svježija...
Nemoguće je precizirati točno "u datum“ kad ćemo, povrh toplijeg razdoblja, imati i povremene prodore hladnijeg zraka sa sjevera, jer to nije ni svrha sezonske prognoze vremena. Ukoliko bismo gledali pojedinačno, hladniji period je moguć u siječnju, uslijed prognozirane anticiklonalne situacije koja može uvjetovati i dugotrajnije periode s temperaturnom inverzijom na kopnu, što bi modificirialo temperature zraka i učinilo ih "umjetno“ nižima. Ljubiteljima zime na znanje, neće povremeni hladni prodori izostati ni ove zime, uostalom, kao i svake druge godine...
OSJETNIJI PAD TEMPERATURE ZRAKA SREDINOM IDUĆEG TJEDNA, A ZATIM...
Nedime, u najavi je zahlađenje sredinom idućeg tjedna, možete li za čitatelje "Slobodne“ reći što nas točno čeka?
Za razliku od sezonske prognoze, kratkoročna prognoza nudi više detalja. Već početkom tjedna (utorak) očekuje nas jačanje južine na prednjoj strani duboke doline i nagovještava novu promjenu vremena, koja će kulminirati sredinom idućeg tjedna, kad očekujemo osjetniji pad temperature zraka i zahlađenje.
Ono je povezano s izraženijim hladnim frontalnim sustavom koji će se premjestiti sa sjeverozapada Europe, s kojim bi moglo biti i prvog ovosezonskog snijega, ne samo u Lici i Gorskom Kotaru, bilo prolazno i u nižim kontinentalnim predjelima Hrvatske. Sve, kako je spomenuto krako, jer čini se kako bi u ovom trenutku, iza 25. studenoga, utjecaj preuzeo Atlantik uz porast temperatura zraka, što podržavaju i određeni indeksi.