Ustavni sud odredio da se prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru moraju unaprijediti; Penava se pita: Gdje su ustavna prava ljudi, silovanih žena, članova obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja?!

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava u nedjelju je ocijenio kako su dijalog i suradnja građana Vukovara, pripadnika hrvatskog naroda i srpske nacionalne manjine, na zadovoljavajućoj razini, a da bi svako povećanje opsega prava pogoršalo međunacionalne odnose te poručio da u Vukovaru prvo treba riješiti neriješena pitanja iz 1991.

Najprije treba riješiti probleme i pitanja nastala 1991. godine, a tek onda ona iz kasnijih godišta, rekao je Penava na konferenciji za novinare u Vukovaru.

"Pustiti, zaboraviti, prijeći preko ogromne nepravde iz '91. ne možemo, a zna se kako nepravdu možemo ispraviti: pravednim odnosom, pravednim kaznama i osuđivanjem odgovornih za ono što nam se dogodilo", poručio je Penava u emotivnom istupu komentirajući odluku Ustavnog suda o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Vukovara kojom je određeno da se prava srpske nacionalne manjine u tom gradu moraju unaprijediti.

Rekao je i kako nema potrebu, a ni snage, ispričavati se nikome "tko čeka u redu" dok se ne ispravi nepravda počinjena
Vukovaru i Vukovarcima 1991. 

Penava je istaknuo kako stradalnici Domovinskog rata 28 godina strpljivo čekaju na pravdu, a mnogi od njih je nikada nisu dočekali.
"...onda u ovoj državi, u kojoj se kunemo u Domovinski rat, hrvatske branitelje i Vukovar, doista razumijte i shvatite da svi drugi morate sačekati dok naši ljudi ne naiđu na pravdu i Vukovar ne nađe svoj mir, a naći će ga kada oni koji su ga tukli, bombardirali i razarali budu za to i odgovarali", poručio je gradonačelnik Penava.

Zahvalivši se Ustavnom sudu na "razumjevanju za Vukovar", Penava je podsjetio kako su temeljne vrijednosti hrvatskog Ustava ljudski život, sloboda i dostojanstvo koja su, kako je rekao, narušene uslijed velikosrpske agresije na hrvatsku državu, kada su Vukovarci masovno ubijani, mučeni, ponižavani, silovani.

"Bilo je to davne 1991. godine i bio je rat....Međutim, što smo kao država tim ljudima osigurali u ovih 28 godina? Gdje su ustavna prava tih ljudi, silovanih žena, članova obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja? Kada će njihova temeljna ustavna prava doći na red?", pitao je Penava rekavši kako bi se trebala prvo rješavati pitanja iz 1991., a tek onda prava koja se potražuju od 2016., 2017. ili 2019. 

Ocijenio je i da trenutačna situacija u Vukovaru nije zrela i neće biti zrela za iskorake u bilo kojem smjeru koji će značiti nadograđivanje ljudskih prava, ne zato što to Vukovraci ne žele, "već zato što ne možemo prijeći preko ogromne nepravde iz 1991.".

Penava smatra i da je nakon Domovinskog rata u Vukovaru postignut zadovoljavajući stupanj snošljivosti, komunikacije i suživota što je, po njegovim riječima, ugroženo nerazumnom odlukom i pokušajem Vlade Zorana Milanovića uvođenja dvojezičnih natpisa.

Podsjetio je da je u želji da osobnim primjerom pokaže da mu je stalo do mira i tolerancije u Vukovaru, za pravoslavni Usrks posjetio crkvu sv. Nikolaja u Vukovaru gdje je sa Vukovarcima pravoslavne vjeroispovijesti proslavio pravoslavni Uskrs.
Iz vukovarskog proračuna 100.000 kuna za tiskanje materijala na ćirilici.

Po riječima predsjednika vukovarskog Gradskog vijeća Tomislava Šote, do sada još ni jedan građanin srpske nacionalnosti u Vukovaru nije zatražio nikakav prijepis na srpski jezik i ćirilično pismo.

"Prava pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru nisu ugrožena", ustvrdio je Šota te rekao da je Gradsko vijeće Vukovara 2016. raspravljalo o pravima srpske nacionalne manjine u Vukovaru na inicijativu gradonačelnika Penave i da se za tiskanje materijala gradskim vijećnicima na srpskom jeziku i ćirilčnom pismu iz gradskog proračuna izdavaja oko 100.000 kuna na godinu.

Predsjednik vukovarskog HDZ-a Damir Barna rekao je kako se već iz odluke Ustavnog suda vidi kolika prava u Vukovaru koriste građani srpske nacionalnosti, a ona su, ustvrdio je, uređena po najvišim svjetskim standardima. Novinarima se obratio i hrvatski branitelj i ratni stradalnik Zlatko Zaoborni koji je rekao da već 28 godina čeka pravdu za zločine koji su počinjeni nad njime i njegovom obitelji.