Velike promjene u školstvu: učenike će se moći upisivati i u desetak kilometara udaljene škole koje rade u jednoj smjeni

Novi Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama ipak neće biti donesen do kraja godine! Iz plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) za 2023. godinu, koji se upravo nalazi u e-savjetovanju, vidljivo je kako se upućivanje prijedloga novoga zakona u Vladinu proceduru očekuje tek u drugom kvartalu iduće godine. Isto su potvrdili i u resornom Ministarstvu.

-Donošenje Zakona o odgoju i obrazovanju je odgođeno za drugi kvartal 2023. godine zbog kompleksnosti teme pa u skladu s tim želimo ponuditi što kvalitetnija rješenja koja bi novi zakon trebao donijeti. Naime, radi se o temeljnom zakonu kojim se regulira sve vezano uz sustav osnovnoga i srednjeg obrazovanja, koji obuhvaća različite segmente, od statusa učenika, zaključivanja ocjena, zapošljavanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, imenovanja ravnatelja, osnivanja i financiranja škola te rada i funkcioniranja škola – objašnjavaju u pisanom odgovoru iz Ministarstva ministra Radovana Fuchsa.

Iako se u prosvjetarskim krugovima iščekivao s nestrpljenjem te je njegovo donošenje najavljivano do kraja ove ili početkom iduće godine, donošenje se sada pomiče na neodređeni rok. Zanimljivo je također da se ne planira izmjena postojećeg jedinstvenog zakona, koji je od svoga donošenja 2008. godine do danas mijenjan čak 14 puta, nego se ide na izradu novog zakona "kako bi se došlo do što kvalitetnijih rješenja za sustav", odnosno riješili uočeni nedostatci koji su specifični za sustav odgoja i obrazovanja i koji se nisu mogli riješiti izmjenama i dopunama zakona.

Iako se na novome zakonu radilo više od proteklih godinu dana, novosti koje se spremaju dosad su stizale ‘na kapaljku‘. Nedavno smo tako otkrili da se čak razmišljalo o ukidanju ili administrativnoj transformaciji škola do 150 učenika, etičkom kodeksu za učitelje i nastavnike koji bi se primjenjivao i izvan radnog vremena i sličnome. Hoće li takvi prijedlozi održati zasad nije poznato, a u odgovoru koji smo u srijedu dobili iz Ministarstva znanosti i obrazovanja navode, pak, neke druge novosti koje planiraju provesti.

Često se u javnosti pisalo o neodrživim postojećim upisnim područjima, o tome kako u jednoj školi u istome gradu (pa i u Splitu) neke škole rade u tri smjene, dok u obližnjim školama imaju znatno manji broj djece. Iz Ministarstva su na ovu temu odgovorili kako novim zakonom osnivačima škola (gradovi, županije) planiraju stoga dati više autonomije:

-Osnivačima bi se propisala veća autonomija prilikom određivanja upisnog područja za škole kojima su vlasnici kako se ne bi događalo da zbog upisnog područja neke od tih škola rade u dvije smjene, dok istovremeno škole koje su udaljene desetak kilometara ili manje budu poluprazne – stoji u odgovoru iz MZO-a, iz kojega proizlazi kako bi ubuduće djeca iz prenapučenih gradskih kvartova/mjesta/škola mogla biti upisana i u do desetak kilometara udaljene škole od adrese stanovanja.

Iz škola također već dulje vrijeme upozoravaju na nedostatak nastavničkog kadra, osobito iz STEM područja poput predmeta matematike i fizike, pa se i tu planiraju promjene. Tako iz MZO-a navode kako bi se zapošljavanje u školama za određene kategorije reguliralo na nešto drugačiji način.

- Pri tom se konkretno misli na umirovljene profesore deficitarnih predmeta koji bi mogli biti angažirani u školama i bez natječaja i to za zamjene za privremeno odsutnog djelatnika kao i u slučaju kada se na natječaj za zapošljavanje ne javi nitko tko ispunjava uvjete – navode iz MZO-a. Uz to, regulirao bi se način zapošljavanja i za primatelje STEM učiteljskih stipendija, koje su sada uvedene u visini od 600 eura za studente iz tog područja i to tako da bi oni imali obavezu odraditi u školama onoliko vremena koliko su primali navedenu stipendiju.

Promjene će zahvatiti i strukovne škole za koje će se, zbog nedostatka nastavnika strukovnih predmeta, propisati nešto drukčiji način uključivanja osoba kao vanjskih suradnika koje su u punom radnom vremenu već zaposlenici u različitim tvrtkama.

-Iako takva mogućnost i sada postoji, zbog nejasnih odredbi o angažmanu i financiranju tih djelatnika, tu mogućnost škole gotovo i ne koriste – ističu iz MZO-a promjenu o kojoj se dosad vrlo malo znalo u javnosti.

Ministarstvo će, kažu, uz to jasnije propisati odredbe o zapošljavanju onih učitelja i nastavnika koji zbog manjeg broja učenika budu proglašeni tehnološkim viškom i to na način da ih se dodatno zaštiti i omogući njihovo lakše i efikasnije ponovno zapošljavanje u školama u kojima se pokaže potreba. Isto tako, zakonom bi se pokušao regulirati privremeni rad djelatnika jedne škole u drugoj školi a koji bi se događao iznimno i isključivo uz suglasnost djelatnika. Osim zakonom, takav način angažmana bio bi reguliran i sporazumom između školskih ustanova – navodi se u odgovoru.

Isto tako, regulirali bi se jasnije i dodaci na plaću ili umanjenja u nastavi za one djelatnike škola koji sudjeluju na nekima od EU projekata.

Nakon što je proteklo ljeto javnost ‘tresla‘ afera vezana za pismo koje je zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji uputila supruga predsjednika RH Sanja Musić Milanović, a koje se ticalo zaključnih ocjene njihovu sinu, iz Ministarstva najavljuju kako će novim zakonom uvesti neke ‘osigurače‘ za veću autonomiju nastavnika i učitelja.

-Novim zakonskim rješenjima nastojat će se povećati i zaštititi autonomija učitelja i nastavnika prilikom ocjenjivanja i zaključivanja ocjena te zabraniti bilo kakav pokušaj utjecaja bilo koga na autonomno donošenje odluke o ocjenjivanju i zaključivanju – tvrde iz MZO-a, ne navodeći na koji će to način zakonski regulirati.

Novim zakonom, također, planiraju smanjiti administrativno opterećenje škola na način da se sve ono što škole moraju unositi i ispunjavati i u papirnatom i u digitalnom obliku ispunjava samo u digitalnom obliku. To se, primjerice, odnosi na matične knjige koja imaju identične podatke kao i E-matica.

Potvrdili su, također, kako se najvjerojatnije neće mijenjati dosadašnji sastav školskih odbora koji se, podsjetimo, sastoji od sedam članova: dva predstavnika učitelja, jedan svih radnika, jedan roditelja te tri predstavnika osnivača:

-Što se tiče broja članova, sastava i načina imenovanja članova školskih odbora, o tome se tijekom rada radne skupine dosta raspravljalo te nije definirano hoće li i na koji način doći do promjena s obzirom na oprečne stavove različitih dionika. Najvjerojatnije je da će broj i sastav školskih odbora ostati nepromijenjen – najavljuju iz MZO-a.

Kada je u pitanju ustroj razrednih odjela, novim zakonom jasnije će se propisati procedura za odobravanje iznimki od propisanih standarda.