Veliko istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije otkrilo poražavajuće navike hrvatskih maloljetnika: naši petnaestogodišnjaci najviše loču u Europi

Veliko istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) razotkrilo je poražavajuće navike hrvatskih maloljetnika, preciznije petnaestogodišnjaka.

Ponašanje tinejdžera u toj dobi i konzumaciju alkohola pratilo je, naime, spomenuto ispitivanje WHO-a u razdoblju od 2002. do 2014. godine i utvrdilo kako se upravo hrvatski petnaestogodišnjaci najviše opijaju! Rezultati, naime, pokazuju kako ih čak 33 posto pije alkohol doslovce svaki tjedan i po tome su prvi među svojim vršnjacima u Europi. Nakon Hrvatske, najgora je Malta s 32 posto i Italija s 31 posto.

Poražavajući je podatak i taj da je Hrvatska u skupini od svega nekoliko europskih zemalja u kojima se opijanje učenika nije smanjilo u odnosu na 2002. godinu.

– Spomenuti rezultati su, nažalost, konzistentni sa sličnim istraživanjima i kao društvo si moramo postaviti pitanje zašto su petnaestogodišnjaci u gotovo cijeloj Europi značajno smanjili opijanje u odnosu na prije petnaestak godina, a u Hrvatskoj nisu. Zašto zabrane i edukacija u Hrvatskoj ne daju rezultate? Provode li se zakoni i jesu li kazne dovoljno odvraćajuće? Apeliram na Ministarstvo zdravstva i druge odgovorne da se odlučno uhvate u koštac s ovom pošasti – izjavila je hrvatska europarlamentarka dr. Biljana Borzan, koja je baš ovaj tjedan u Bruxellesu organizirala konferenciju o nadolazećim izmjenama označavanja sastava i energetske vrijednosti na ambalaži alkoholnih pića, a među sudionicima su bili predstavnici Europske komisije, proizvođača piva, vina i žestokih pića, te raznih medicinskih i nevladinih udruga.

Glavna tema razgovora bila je činjenica da je, od svih proizvođača prehrambenih proizvoda, samo alkoholna industrija izuzeta od zakonske obveze označavanja kalorija i sastava na ambalaži.

To je dovelo do situacije da proizvođač mlijeka ili soka mora te podatke stavljati na proizvod, a proizvođač votke ili rakije ne mora. Dobra je vijest da su predstavnici Europske komisije najavili kako će, vjerojatno u sljedećoj godini, predložiti da označavanje kalorija postane obvezno na europskom tržištu.

– Potrošači imaju pravo znati što kupuju i piju, zbog toga smatram da je trenutačna situacija nepravedna. Osim toga, označavanje kalorijske vrijednosti će među mladima podignuti svijest da alkohol zapravo deblja. Malo njih zna, naime, da samo čista mast ima više kalorija od alkohola. Novim generacijama, odraslima na Instagramu i sličnim platformama, to bi mogao biti faktor koji će ih odvraćati od alkoholiziranja – smatra SDP-ova europarlamentarka.