Vjernici kršćanske vjeroispovijesti danas slave svetog Stjepana prvomučenika. Zbog svoje blizine najradosnijoj i jednoj od najvećih kršćanskih svetkovina, svetkovini Božića, ova svetkovina i ovaj Svetac su promovirani kao najbliži Kristu i to onom malom Bogu, Božiću, da se time naglasi i Kristova žrtva koju će na Kalvariji podnijeti za ljudsko spasenje.
Kršćanska zajednica imenovala ga je jednim od sedam đakona, brinuo se za siromašne, skrbio za udovice i „isticao se u čistoći i darežljivosti“. Stjepan je zbog širenja svoje vjere uhićen i kamenovan. Nakon Stjepanove mučeničke smrti, njegovo je tijelo preuzeo židovski pismoznanac Gamaliel i pokopao ga u nov grob na svojoj zemlji u blizini Jeruzalema.
Prema tradiciji, oko 415. godine, neki svećenik imenom Lucijan je u ukazanju saznao za grobno mjesto gdje je sahranjen đakon Stjepan. Ostaci tijela sv. Stjepana su iskopani te su kasnije čašćeni i na zapadu; jedan dio relikvija je prenesen u Carigrad, a drugi dio u Rim te zakopan uz tijelo sv. Lovra. Pronalazak moći sv. Stjepana se slavi 3. kolovoza, stoga su obje istinske svetkovine sv. Stjepana Prvomučenika, i ona koja pada 26. prosinca, kad se slavi Stjepanova mučenička smrt i ona koja se slavi 3. kolovoza, na dan pronalaska relikvija sv. Stjepana.
Svi koji nose imena Stjepan, Stijepo, Stjepo, Stipica, Stefanija, Krunoslav i Kruno danas slave imendan.