Vrućina i toplinski valovi probili su sve rekorde: ‘Tek je počelo, mogli bi i srpanj i kolovoz biti ekstremni!‘

Vrućine i toplinski valovi probili su sve rekorde, a iza svega stoje klimatske promjene s kojima se u zadnjih nekoliko godina pokušavamo uhvatiti u koštac.

U studiju Net.hr-a gostovala je Dunja Mazzocco Drvar, danas ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja a govorila je o klimatskim promjenama i njihovim utjecajima na naš život.

Mazzocco Drvar pojasnila je što su toplinski valovi.

"Rekla bih da je sinoptička situacija takvih događaja uobičajena. Uobičajeno je ljeti da imamo nekakve dugotrajne periode suhog, sunčanog vremena, gdje temperatura neminovno raste.

No ono što je neuobičajeno kod njih je njihovo odstupanje od nekakvih normalnih vremenskih uvjeta na koje smo navikli, a sve je veće i veće", kazala je.

"U nekom trenutku, kada to odstupanje bude veće od onoga što smo postavili po nekakvim definicijama, onda ga zovemo toplinskim valom. Uvriježilo se mišljenje da je toplinski val nešto užasno loše. Da imamo normalne klimatske uvjete, i ne bi bila tako strašna pojava kao što sada jest", pojasnila je.

Lipanj iznenadio

Na pitanje hoće li toplinski valovi u budućnosti biti još jači, kako tvrde znanstvenici, Dunja Mazzocco Drvar kaže da hoće. "Globalno zatopljenje i globalno zagrijavanje i porast temperature je na neki način prva i najočitija pojavnost klimatskih promjena.

Lipanj je rušio neke temperaturne rekorde. Na pitanje možemo li rekorde očekivati i u srpnju i kolovozu, Mazzocco Drvar kaže da je vrlo velika vjerojatnost da će srpanj i kolovoz biti ekstremni mjeseci.

Nikša Stipaničev/Cropix

"Toplinski val se definira u pravilu kada imamo nekih 5 stupnjeva odstupanja od prosječnih vrijednosti. Prosječne vrijednosti za lipanj, srpanj, čak i u ovoj najnovijoj klimi koja je topla u odnosu na neke stare klime, je nekih 26 stupnje za naše područje. Sada smo već danima preko 30, 31, neminovno je da govorimo o toplinskom valu. A tek smo počeli“, rekla je.

U lipnju već smo imali temperaturu mora 29 stupnjeva. "Ne sjećam se u svojoj sada već dugoj meteorološkoj karijeri da sam vidjela temperaturu mora 29 stupnjeva u lipnju.

Sigurno smo u nekakvom ekstremnom ljetu. S obzirom na to da su prognoze pokazivale da će srpanj i kolovoz biti još žešći od lipnja, mislim da stvarno možemo očekivati da ćemo imati ekstremni mjesec sigurno srpanj, a vrlo vjerojatno i kolovoz", pojasnila je, dodajući da podaci već sada pokazuju da je prva polovica godine u Zagrebu najtoplija otkad imamo mjerenja u Hrvatskoj.

Komentirala je i nevremena koja su bila popraćena velikom tučom, a koja su hrvatskim poljoprivrednicima nanijele ogromne štete. Na pitanje je li i tuča povezana s klimatskim promjenama, Mazzocco Drvar kaže da se znanstvena istraživanja tog tipa kontinuirano rade.

"Nema baš jako puno takvih istraživanja na našem području, no ono jesmo primijetili je da je učestalost nešto manja, što se na temelju ove godine ne bi reklo, ali su zato intenzitet i trajanje tih nevremena nešto veći, pa tako onda i veličina zrna. Nešto što smo mi imali kao prosječne veličine zrna. mi ih simpatično zovemo grašak ili do lješnjaka, sada se već to polako pomiče i prema orahu, jajetu, itd."

Protugradna obrana,da ili ne?

Na pitanje drži li teorija da zbog izostanka protugradne obrane imamo sve više tiče, Mazzoco Drvar kaže da ne drži.

"Mi imamo znanstvena istraživanja koja pokazuju da takav način obrane ne djeluje, odnosno istraživanja unutar nekoliko desetljeća koja su se radila su pokazala da nema znanstvenog obrazloženja da ona zaista može napraviti takvu korist kako se misli", rekla je.

Na pitanje što nas čeka u budućnosti, sada kada su nam godine nemarenja o klimatskim promjenama došle na naplatu, Dunja Mazzocco Drvar kaže da je sigurno da nas čekaju situacije koje će biti sve ekstremnije i sve skuplje.

"Ono što nas koji se bavimo ovim temama najviše boli, a kada se komunicira o njima, o tranziciji, o načinima sprječavanja daljnjih šteta odnosno posljedica klimatskih promjena, stalno govorimo o tome koliko treba novaca ulagati, a rijetko kada se govori o tome koliko zapravo ove stvari donose štete", rekla je referirajući se na temu tuče.

Imamo podatke koji pokazuju da je šteta već do sada bila izrazito velika. Naravno da sa povećanim problemima će ona biti veća i veća, dodala je "U posljednjih 40 godina, Hrvatska je od vremenskih i klimatskih nepogoda imala štetu koja je bila 640 eura po glavi stanovnika, što je poprilično velika brojka i u EU razmjerima. Tužno je da je jedan vrlo mali dio tih šteta osiguran", rekla je, dodajući da trebamo razmišljati o osiguranju imovine kao i poljoprivrednih usjeva, da bi spriječili financijsku štetu kada se ne može unovčiti urod.