Vukovar i Knin padaju bez ispaljenog metka: iz grada heroja u dvije godine otišlo više ljudi nego ih je poginulo 1991. godine!

– Crveni alarm se upalio i ako se nešto hitno ne poduzme, bojim se da na koncu neće biti nikoga da ugasi svjetlo.

Tim je riječima vukovarski demograf i voditelj Područnog centra Instituta “Ivo Pilar” prof. dr. Dražen Živić prokomentirao katastrofalne demografske trendove u tom gradu. Ovih dana vukovarski vijećnik Pavao Josić iz Živoga zida objavio je da su, prema podacima MUP-a, od 2015. do prva tri mjeseca 2018. čak 7844 osobe odjavile prebivalište iz Vukovara trajno se iselivši ili u inozemstvo ili u neki drugi kraj Hrvatske.

Prema službenim podacima iz policijske postaje u Vukovaru, taj je grad u 2015. napustilo 1900 stanovnika, 2016. njih 2367, 2017. 3145, a u prva tri mjeseca ove godine 432 osobe. Istovremeno, novoprijavljenih u Vukovaru u istom je razdoblju bilo 5248, što je ukupno minus od 2596 ljudi. Otprilike isto onoliko koliko je 1991. poginulo vojnika i civila na hrvatskoj strani tijekom opsade toga grada. Prevedeno u postotke, do konca godine Vukovar će izgubiti, prema Josićevoj računici, čak 10 posto stanovnika.

Kninjani sve stariji

– Ovi su podaci još i bolji od stvarne situacije na terenu. Vukovar je već danas u najboljem slučaju na granici od 20 tisuća stanovnika – tvrdi Živić, podsjećajući da svi oni koji su privremeno ili stalno otišli u inozemstvo nisu odjavili svoje prebivalište, nego se i dalje vode kao stanovnici Vukovara. A njih je, prema nekim procjenama, dva do tri puta više od onih koji su se i formalno odjavili.

– Vukovar je u silaznoj putanji koja se čini nezaustavljivom. I vitalna statistika i statistika migracija već nekoliko godina pokazuju negativne trendove, sve veće i veće minuse i silazne vrijednosti. Vukovar demografski gubi i prirodnim i mehaničkim putem – upozorava Živić. I pritom povlači paralelu s Kninom, gradom koji, uz Vukovar, u političkom vokabularu Hrvata zauzima mitsko mjesto.

Na desetogodišnjicu Oluje 2005. Živić je u Kninu na jednom stručnom skupu izlagao o demografskim trendovima u toj sredini. U to se vrijeme Knin mogao pohvaliti gotovo pa najmlađim stanovništvom u Hrvatskoj. Lošom politikom, kaže ovaj demograf, to se izgubilo. U zadnjih pet godina Knin su napustile 4403 osobe. Od ukupno njih 15.300, koliko ih je registrirao posljednji popis stanovništava iz 2011. godine.

Prošle godine Knin je imao više od 300 sprovoda, a u isto se vrijeme rodilo samo 140 beba. U vrijeme popisa prosječni Kninjanin imao je 39,6 godina. Danas se grad “postarao”. Prema nekim procjenama, prosječna dob stanovnika prešla je pedesetu.

– U Kninu i Vukovaru nije samo problem što ljudi odlaze, nego što odlaze cijele obitelji s malom djecom. Kad se integriraju u nove sredine i krenu u školu, djeca postanu glavni ograničavajući faktor koji presuđuje o nepovratku u Hrvatsku – ističe Živić. Ljudi odlaze jer nemaju posla, ne primaju plaću, ili se pak nalaze u dužničkom ropstvu: rade, ali ne mogu vraćati kredit. Pri čemu ni žučne rasprave ni duboke podjele ne pridonose, upozorava naš sugovornik, ozračju u zemlji. Trendovi se, prema njegovoj procjeni, više ne mogu preokrenuti, ali se barem mogu usporiti.

Nema natrag

– Vukovar je nekada imao i Vupik, i Borovo, i Vuteks, i mogao je imati 45 tisuća stanovnika. Danas se više ne može ni približiti tim brojkama. Mudra politika shvatit će da više ne može dostići Vukovar od prije 30 godina te se posvetiti onome što je ostalo. Odlučiti da želi zadržati 20 ili 15 tisuća ljudi kojima će osigurati pristojan posao i kvalitetan život. Ne treba se trošiti na velike infrastrukturne zahvate, kada je pitanje tko će ih održavati i tko koristiti – zaključuje Živić.

Jer, bitku s brojkama smo, po svemu sudeći, već izgubili. Sada nam predstoji bitka da ne izgubimo i ono malo što nam je preostalo.