Za ‘neradni petak‘ država daje 2000 kuna: Evo koji su kriteriji za ovu mjeru i tko će je sve moći koristiti

Ministarstvo rada prihvatilo je na sastanku sa sindikatima i poslodavcima njihov prijedlog da mjera skraćivanja radnog vremena zbog očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (Covid-19) došlo do privremenog pada poslovnih aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju bude proširena na sve sektore, a ne samo na prerađivačku industriju.

To smo neslužbeno doznali od sudionika tog sastanka, a prema tim izvorima je prihvaćen i prijedlog poslodavaca da se mjera, popularno nazvana “neradni petak”, odnosi na tvrtke koje imaju najmanje 10 zaposlenih, umjesto najmanje 20 zaposlenih. Uz to je prihvaćen i zahtjev sindikata da se ta subvencija odnosi i na tvrtke u državnom i lokalnom vlasništvu ako ispunjavaju potrebne kriterije. A glavni uvjet je i dalje taj da se mora dokazati kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, kao i da se mora dokazati pad obima poslovanja, odnosno pad narudžbi i broja potrebnih radnih sati u mjesecu. Prerađivačka industrija, pak, ne mora dokazati pad prihoda od 20 posto, već samo pad obima poslovanja. A to će se dokazivati na razne načine, od formalnog otkazivanja ugovorenih poslova, nemogućnosti nabave repromaterijala do slabijeg plasmana roba na neko tržište zbog ograničenja kretanja roba i usluga.

Ugovorene satnice

Sindikati su dobili i potvrdu kako će u onim tvrtkama u kojima postoje sindikati ili radnička vijeća poslodavac morati potpisati sporazum s njima o skraćenom radnom vremenu, a tamo gdje sindikati ili radnička vijeća nisu organizirani poslodavac će morati radnika obavijestiti o skraćenom radnom vremenu putem ugovorene satnice. Nadalje, poslodavci neće moći istovremeno koristiti i mjeru subvencije “minimalca” od četiri tisuće kuna neto i mjeru “neradnog petka”, već će se morati opredijeliti za jednu od te dvije mjere. Osim toga, iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, ali najviše do 2000 kuna za jedan mjesec.

Jednako tako, razmjerni dio iznosa plaće za broj radnih sati za koji je radniku skraćeno radno vrijeme država bi potpomogla s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena. Uz to, poslodavac bi bio oslobođen od plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose.

Funkcioniranje

Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja ove godine, s tim da bi se potpora mogla dodijeliti poslodavcu ako je zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10 posto radnika za koje ne može osigurati rad u punom radnom vremenu. Prema tumačenju sindikata i poslodavaca, mjera će funkcionirati tako što će poslodavac radniku isplatiti punu plaću za taj mjesec, a nakon što mu se naknadno odobri pomoć, dobiti će refundaciju od države sukladno smanjenom broju radnih sati.

Jednako tako, poslodavci trebaju dokazati tromjesečni kumulativni pad prihoda od najmanje 20 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, i to na temelju podnesenih obrazaca PDV-a Poreznoj upravi. Pod tromjesečjem se misli na zbroj zadnja tri mjeseca koja prethode mjesecu predaje zahtjeva. Uz to, poslodavci koji su imali pad prihoda manji od 20 posto u prethodnom tromjesečju u odnosu na prošlu godinu, ali iz razloga nemogućnosti ugovaranja novih poslova u mjesecu koji slijedi očekuju pad prihoda veći od 30 posto u odnosu na prethodni kvartal, mogu ostvariti potporu u sljedećem mjesecu za mjesec u kojem je zabilježen pad prihoda od 30 posto.

Jednako kao i za prethodne mjere, poslodavac koji je tražio potporu bit će u obvezi vratiti potporu ako od trenutka dobivanja potpore za vrijeme trajanja potpore do 31. prosinca 2021. isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja. Isto će se dogoditi ako poslodavac vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima Uprave ili direktorima. Kazna će poslodavce stići i ako menadžerima isplate bonus za postignute rezultate, nagradu za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa.

odobravanje zahtjeva Konačno, poslodavac će nakon prestanka korištenja potpore biti dužan zadržati radnike koji imaju ugovor na neodređeno vrijeme u razdoblju koje odgovara razdoblju korištenja potpore. Hrvatski zavod za zapošljavanje se obvezuje da će zaprimiti i obraditi zahtjev korisnika u roku od 10 dana od dana zaprimanja, a potporu isplatiti do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Kriteriji za mjeru:

● svi sektori će je moći koristiti

● pad prihoda od 20% na tromjesečnoj razini i pad opsega poslovanja i radnih sati, a prerađivačka industrija mora dokazati samo pad obima poslovanja

● država će financirati neodrađene sate u punom iznosu, ali, prema tumačenju sindikata, do najviše 2000 kuna po radniku

● 10 do 50 posto može iznositi skraćenje radnog vremena

● poslodavac mora zadržati radnike kojima je odobrena mjera još onoliko mjeseci za koliko je koristio mjeru

● od lipnja do 31. prosinca 2021. vrijeme je trajanja mjere

● poslodavci neće smjeti isplatiti dividendu do kraja 2021. godine niti isplaćivati bonuse menadžerima