Grad Zagreb, te Istarska, Primorsko-goranska i Varaždinska županija jedine su hrvatske regije s gospodarskom snagom i razvijenošću iznad nacionalnog prosjeka, pokazuje novi indeks gospodarske snage županija za prošlu godinu, koji objavljuje Hrvatska gospodarska komora.
Prema tom pokazatelju, Grad Zagreb gotovo je upola gospodarski jači od prosjeka Hrvatske. Razlog tome je, prije svega, velika koncentracija tvrtki i institucija na području metropole.
Za Zagrebom slijedi Istarska županija, koja po stupnju gospodarske snage za gotovo 30 posto prelazi nacionalni prosjek, pokazuju podaci HGK. Poziciji Istre na drugom mjestu na ljestvici najjačih županija, čini se, nije previše naštetila ni kriza u Uljaniku, koja već duže od godine 'trese' istarsko gospodarstvo.
Na trećem mjestu po gospodarskoj nalazi se Primorsko-goranska županija, koji nacionalni prosjek razvijenosti 'prebacuje', kako pokazuju podaci HGK, za nešto više šest posto. Četvrto mjesto zauzima Varaždinska županija, koja je lani po prvi puta uspjela prijeći nacionalni prosjek, makar i samo za oko tri posto.
Ipak, najznačajniji skok na ljestvici ima Vukovarsko-srijemska županija, koja je na ljestvici HGK skočila za pet mjesta. Razlog tome je, pojašnjavaju u Komori, ponajprije rast izvoza iz najistočnije hrvatske županije. Unatoč tome, Vukovarsko-srijemska županija se, s vrijednošću indeksa gospodarske snage od 85,4 posto nacionalnog prosjeka, nalazi negdje u sredini rang-liste gospodarske razvijenosti županija. Skok za dva mjesta na ljestvici zabilježila je i Međimurska županija, koja se sada nalazi na 92,7 posto nacionalnog prosjeka, a na ljestvici županija obuhvaća šesto mjesto.
S druge strane, dno hrvatske ljestvice gospodarske snage sada već uobičajeno drže Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska županija. Te su tri županije po indeksu gospodarske snage na manje od 70 posto nacionalnog prosjeka, pri čemu je najslabije rangirana Virovitičko-podravska županija, koja za nacionalnim prosjekom kaska 33,5 posto, pokazuju podaci HGK.
Indeks gospodarske snage HGK izrađuje objedinjujući sedam različitih pokazatelja. Radi se o bruto domaćem proizvodu po stanovniku, zatim, o ukupnim prihodima poduzetnika po stanovniku, prosječnim neto plaćama, neto dobiti poduzetnika po zaposlenom, prihodu na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stopi nezaposlenosti i projekciji rasta stanovništva.