Ministar Milan Kujundžić želi donošenje zakona o pobačaju odgoditi do EU izbora i na tom pitanju mobilizirati HDZ-ovo članstvo.
A pobačaj je preozbiljno i prevažno pitanje da se oko njega igraju političke igre i zato bi ga trebalo usvojiti u roku koji je postavio Ustavni sud.
Tvrdi to saborski zastupnik prof. dr. Mirando Mrsić, koji sa svojom novom strankom, Demokratima, već na početku ovogodišnjeg zasjedanja Sabora namjerava u parlamentarnu proceduru uputiti svoj prijedlog novoga zakona kojim bi se regulirala pitanja vezana uz prekid trudnoće.
Medicinska praksa
Ovaj bivši SDP-ovac protivi se postrožavanju pravila, kao i uvođenju obveze da se žena, prije nego ode na pobačaj, savjetuje s dušebrižnicima ili psiholozima. Pritom predlaže i preciznije reguliranje pravila o liječničkom prizivu savjesti, kako žene ne bi ostale bez mogućnosti da u državnim bolnicama mogu obaviti pobačaj.
– Pobačaj u Hrvatskoj ne smije biti zabranjen, ali ga nikako ne bi trebalo tretirati ni kao mjeru kontracepcije. Osim toga, ženama se ne mogu i ne smiju nametati bilo kakve dodatne "stepenice" kada je riječ o njihovu pravu na izbor – upozorava Mrsić, koji najavljuje moderniji zakon od postojećeg, ali nikako ne i restriktivniji. Bar ne kada je u pitanju ženina odluka.
No, jedno drugo pitanje u fokusu je Demokrata, ono vezano uz priziv savjesti liječnika.
– Priziv savjesti reguliran je postojećim zakonom, no on se primjenjuje vrlo široko. Država je dužna svima osigurati dostupnu zdravstvenu zaštitu i ne smije se dogoditi da u nekoj bolnici ni jedan ginekolog ne želi obavljati pobačaje zbog priziva savjesti. Zato će naš prijedlog zakona regulirati i opseg medicinske prakse kakvu može obavljati liječnik koji se pozove na priziv savjesti – otkriva Mrsić. Neke države idu čak dotle da liječnicima koji imaju priziv savjesti ograniče rad u struci, pa ih usmjeravaju na administrativne poslove.
– Mislim da se taj najdrastičniji model ipak ne bi trebao primijeniti u Hrvatskoj, ali se priziv savjesti treba precizno regulirati, da se točno zna o kakvom se prizivu radi i što on sa sobom nosi – zaključuje Mrsić.
Nema, dakle, nikakve dvojbe da će se prijedlog Demokrata naslanjati na tradiciju liberalnijih europskih regula vezanih uz pravila po kojima se može obavljati abortus. S druge strane, jednako je tako izvjesno da će Kujundžićevo Povjerenstvo zaduženo za izradu nacrta prijedloga novoga zakona, konopac pokušati nategnuti na drugu stranu i postojeća pravila ipak bar ponešto postrožiti.
Savjetovanje sa psihologom
Najčešće se spominje obveza savjetovanja žena sa psihologom – moguće i sa svećenikom – prije definitivne odluke o pobačaju. Upravo tu ideju svojedobno je zastupao prof. dr. Ante Ćorušić, kojega je Kujundžić imenovao na čelo Povjerenstva, i koji se svojedobno javno hvalio da je čak trećinu svojih pacijentica odgovorio od pobačaja.
Vidjet ćemo, naravno, i što će na sve reći premijer Andrej Plenković, političar kojemu svakako ne trebaju optužbe da sužava prava žena i zemlju gura u smjeru poljskih populista. Njegova će, kao i u mnogo puta do sada, ipak biti zadnja.
Još vrijedi Zakon iz 1978.
U Hrvatskoj zakonska regulativa koja regulira osjetljivu temu pobačaja datira još iz 1978. godine. Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, prekid trudnoće bez dozvole komisije obavlja se u medicinskim ustanovama do isteka 10 tjedana od dana začeća, i ne smije se obaviti kad se utvrdi da bi mogao teže narušiti zdravlje žene.
Uz zahtjev za prekid trudnoće koji podnosi maloljetnica koja nije navršila 16 godina života potreban je i pristanak roditelja ili staratelja uz suglasnost organa starateljstva.
Svaki prekid trudnoće prijavljuje se HZZO-u, a liječnici koji ne žele obavljati abortuse imaju pravo na priziv savjesti. Ustavni sud dao je 21. veljače 2017. Saboru rok od dvije godine da donese novi zakon. Ovaj rok istječe koncem veljače, a ministar zdravstva Milan Kujundžić u prosincu je najavio da će zatražiti produljenje ustavnog roka za donošenje novog zakona.
Praksa u svijetu: Švedska, Britanija i Italija najliberalnije
U najvećem dijelu europskih država pobačaj je potpuno dopušten. Najliberalnija je Švedska, gdje je prekid trudnoće dopušten do 22. tjedna trudnoće i gdje maloljetnice za pobačaj ne moraju dobiti dozvolu roditelja, a pobačaj se iz ekonomskih ili obiteljskih razloga bez većih problema može obaviti i u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Austriji, Norveškoj, Švicarskoj, Belgiji, Francuskoj, Finskoj i Italiji.
U Njemačkoj je, pak, za prekid trudnoće potrebna potvrda da je žena bila u savjetovalištu. Na Cipru, u Poljskoj, Španjolskoj i Portugalu pobačaj je dopušten u slučaju silovanja, incesta, opasnosti za život majke ili malformacija fetusa. U Poljskoj je prošle godine javnim prosvjedima spriječen pokušaj da se ionako stroge regule dodatno postrože, i tako potpuno suzi mogućnost za pobačaj. Malta i Andora jedine su države Europe u kojima se za pobačaj može završiti u zatvoru. Liječnicima koji obave abortus na Malti prijeti kazna od tri godine zatvora. Pobačaj je bio potpuno zabranjen i u Irskoj, no građani su tu zabranu odbacili uvjerljivom većinom glasova na referendumu provedenom u svibnju prošle godine.
Ustavni sud: zabrana bi bila protuustavna
Ustavni sud je 2017. odbacio 26 godina star zahtjev da se pobačaj u Hrvatskoj zabrani. Pritom je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović naglasio da "ne smatra da postoji ustavno pravo na pobačaj kao ljudsko pravo, nego da postoji pravo na privatnost žene koja uključuje pravo na slobodu izbora".
– Zakonodavno rješenje po kojem je dopušten prekid trudnoće do desetog tjedna nije protuustavno. Ako bi Sabor odlučio suprotno, bilo bi to protivno odluci Ustavnog suda – poručio je tada Šeparović, čime je de facto i de jure potpuno odbacio mogućnost da Hrvatska dobije zakon koji bi zabranjivao pobačaj.
Deset članova: konzervativno povjerenstvo
Povjerenstvo za izradu novoga zakona o pobačaju ministar zdravstva Milan Kujundžić imenovao je u studenome prošle godine.
Ono ima deset članova, a za predsjednika je imenovan ginekolog prilično konzervativnih stavova prof. dr. sc. Ante Ćorušić, koji je u eri Karamarkove vladavine HDZ-om bio u igri za ministra zdravstva. Članovi povjerenstva su i ginekolozi prof. dr. sc. Berivoj Mišković i dr. sc. Tanja Turudić iz zagrebačke bolnice Sveti duh, dr. sc. Marko Vulić iz KBC-a Split, neurologinja prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, psihijatar prof. dr. sc. Darko Marčinko, ginekologinja prof. dr. sc. Dinka Pavičić-Baldani, prof. dr. sc. Anica Čulo Margaletić s Pravnog fakulteta, ginekologinja mr. sc. Mirni Erman-Vlahović te prof. dr. sc. Urelija Rodin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....