Zašto je toliko novca bačeno u vjetar? U hrvatskim skladištima ‘leži‘ više od 34 milijuna eura neiskorištenog cjepiva

U ovom trenutku na lageru u RH ima ukupno 1.945.967 doza raznog, neiskorištenog cjepiva protiv Covida-19, koji je RH kupila za svoje potrebe, kako bi procijepila svoje stanovništvo. Kako je to isto stanovništvo u vrlo velikoj mjeri ignoriralo pozive na cijepljenje, te smo jedna od najlošije procijepljenih država u EU, tako je Hrvatskoj i ostalo puno cjepiva, od čega određenim dozama uskoro istječe rok trajanja.

Kako saznajemo iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) na lageru ima najviše mRNK-a Pfizer-Biontech cjepiva i to 1.528.657 doza koje bi trebale vrijediti više od 29,8 milijuna eura, ako je cijena jedne doze 19,5 eura, koliko se spominjalo u medijima.

Tu cijenu jedne doze nitko nikada od službenih izvora nije demantirao, pa je uzimamo kao relevantnu. Osim ovoliko Pfizera na lageru još ima 198.990 doza Moderne koje bi trebale vrijediti više od 4,2 milijuna eura, jer je neslužbena cijena ovog cjepiva 21,5 eura.

Nakon njih na redu su jeftinija cjepiva pa tako na lageru ima 59.425 doza cjepiva Johnson&Johnson (Jansssen), 5.450 doza AstraZenece i 153.445 doza novog proteinskog cjepiva Novavax, koje je u upotrebu u RH došlo 9. ožujka ove godine.

AFP

Posebna priča s Novavaxom

Od županija najviše je cjepiva na lageru u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) i to 117.274 doza, no najveći lager je centralno skladište s 975.325 doza cjepiva različitih proizvođača. S centralnog skladišta donirano je 420.000 doza Astrazeneca cjepiva i 70.000 Moderne.

Posebna je priča proteinsko cjepivo Novavax, koje su željno očekivali protivnici cijepljenja, govoreći kako će se oni cijepiti kada na tržište dođe proteinsko cjepivo. I ono je došlo na tržište. RH se potrudila kupiti dovoljne količine tog cjepiva za sve one “nevjerne Tome” koji nisu vjerovali drugim cjepivima.

I onda je cijepljenje proteinskim cjepivom krenulo i dogodio se debakl, veći negoli debakl mRNK cjepivom. Već smo pisali da se u SDŽ ovim proteinskim cjepivom u 15 dana cijepljenja cijepilo 36 osoba, a sada pišemo da se u Hrvatskoj, u istom razdoblju cijepilo ukupno 286 osoba.

Kako su nam odgovorili iz HZJZ-a ta brojka cijepljenih je u okvirima očekivanog, s obzirom na to da, s aspekta struke, nema posebnih kategorija osoba koje bi trebale primiti baš ovo cjepivo, a da nisu mogle primiti neko od cjepiva koje već godinu i više imamo na raspolaganju. Međutim, ako je brojka cijepljenih Novavaxom očekivana, zanimalo bi nas, kada bi nam netko odgovorio, zašto se nabavljalo više od 153 tisuće doza tog cjepiva, ako je očekivano da će se njime cijepiti manje od 300 ljudi? Zar nije bilo bolje naručiti tih 300-tinjak doza za “očekivano cijepljenje”, pa onda, naknadno naručiti još 100-tinjak tisuća doza tog cjepiva, ukoliko toliko ljudi izrazi želju za cijepljenjem. No, kako su “dolar i lira samo hrpa papira” nije bilo problema potrošiti koju “kunicu” više.

Kako je vrijeme prolazilo i kako je cjepivo “starilo”, odnosno kako mu je isticao rok trajanja, tako su ga u RH i uništavali. Ukupno je uništeno 275.799 doza cjepiva, radi isteka roka trajanja i nerealiziranih donacija, zbog različitih tehničkih i organizacijskih prepreka. Tako je uništeno 154.644 doza cjepiva Astrazeneca, 35.892 cjepiva Moderna, 76.907 doza cjepiva Johnson&Johnson (Janssen) i 78.266 doza cjepiva Pfizer-Biontech. Kako pišu u odgovoru na naša pitanja iz HZJZ, uz navedeno je potrebno naglasiti da su same donacije složen proces za koji je nužan poseban transport i skladištenje, a rok trajanja je relativno kratak, tako da se radi o vrlo malom gubitku u odnosu na 5.220.878 utrošenih doza.

Kada je pitanju službena informacija o cijeni pojedinog cjepiva nju nismo mogli dobiti i to zbog toga jer “RH nije svoga tijela gospodar”, već je ugovor u ime zemalja članica EU, sa dobavljačima cjepiva potpisala Europska komisija, pa je cijena povjerljiv podatak.

Novac u vjetar

No, zašto je RH naručivala toliko cjepiva, a nije ga iskoristila?

Kako navode iz HZJZ-a, s obzirom na to da se radi o sporazumu Europske komisije, jasno je da je uloga Hrvatske u odrađivanju cijene i drugih uvjeta sporazuma bila ograničena što se odnosi i na odrađivanje količine cjepiva definiranih tzv. proratama koje je utvrdila Europska komisija prema broju stanovnika. Hrvatska je prilagođavala narudžbe cjepiva prema epidemiološkoj situaciji, broju stanovnika te samoj dostupnosti cjepiva. Primjerice, u periodu nestašice cjepiva, tijekom proljeća 2021. godine, osigurane su dodatne doze cjepiva, odnosno sve dostupne “prorate” kako bismo osigurali svim građanima navedena cjepiva i što više kontrolirali epidemiju.

Osiguravanjem dostatnih količina cjepiva za sve dobne skupine stanovništva, dogovarali smo daljnju nabavu 50 posto doza koje su pripadale prema “proratama” Europske komisije. Rezultat navedenih narudžbi je više nego dovoljno cjepiva s obzirom da je to bio jedini način da se izbjegne nedostatak cjepiva. Manjak bi se mogao dogoditi u različitim situacijama koje je nemoguće unaprijed predvidjeti, primjerice u slučaju pojave novog soja virusa s težom kliničkom slikom i posljedičnim porastom interesa za cijepljenje, u slučaju slabljenja imuniteta i potreba za dodatnim dozama ili u slučaju razvoja novih cjepiva za više varijanti virusa SARS-CoV-2.