Zemlja nam je pred izumiranjem: Najviše su podbacili Šibenčani; U Šibensko-kninskoj županiji u plusu je samo jedna općina – Bilice

Demografska slika nam je crna, a da nema Dalmatinaca bila bi još crnja.
Iako je to sve miljama daleko od dugoročnog demografskog pozitivizma optimistično je vidjeti da se upravo u splitskom rodilištu lani rodilo najviše djece u Hrvatskoj. Čak 4.532 mališana prvi su put svjetlo dana ugledala u rodilištu KBC-a Split, što je više nego u rodilištu KBC-a Zagreb, poznatoj Petrovoj, gdje je lani rođeno 3899 beba. I iz ovotjednih podataka Državnog zavoda za statistiku demografsku pustoš, koja je posebno izražena na istoku zemlje, u najvećoj mjeri popravlja upravo Splitsko-dalmatinska županija.

Negativan prirodni prirast zabilježen je čak u 492 grada i općine, u samo 11 gradova i 47 općina lani je bilo više rođenih nego umrlih. A u Splitsko-dalmatinskoj županiji čak četiri grada imaju više rođenih nego umrlih (Kaštela, Sinj, Solin i Vrgorac), a u plusu je i deset općina – Podstrana, Baška Voda, Bol, Dugopolje, Klis, Podbablje, Podgora, Postira, Proložac i Zadvarje. U Podstrani je lani umrlo 74 mještanina, a dobili su 128 novih stanovnika. U Solinu je omjer 278 rođenih prema 199 umrlih, u Kaštelima 404 rođena prema 354 umrla, a u Vrgorcu je skor 247 rođenih prema 232 umrla.

Poredak na dalmatinskoj listi demografske obnove – počevši od najaktivnijih do najljenijih na tom planu – ovaj put ne glasi "što južnije, to tužnije“. Najviše su, naime, podbacili Šibenčani. U Šibensko-kninskoj županiji u plusu je samo jedna općina – Bilice. Biličani su jedini osvjetlali obraz županije (24 rođena - 21 umrla), a svi ostali gradovi i općine u županiji su u debelom minusu.
Ajme u Šibeniku, nije samo ovogodišnja vapaj, nego je loš trend višegodišnji. U Dubrovačko - neretvanskoj županiji najbolje je stanje u dolini Neretve.

Nestajanje kao ni manjak ruku za buduće maratone neretvanskih lađa ne treba brinuti Metkovce koji imaju najbolje demografske trendove u županiji. Slijedi općina Župa dubrovačka te Smokvica na otoku Korčuli. Prof. dr. Nenad Pokos, demograf s Instituta "Ivo Pilar", kao pozitivan primjer posebno ističe i Cetinsku krajinu, odnosno Sinj. Tamo je lani rođeno 15 stanovnika više nego što ih je umrlo, a godinu prije umrlih je bilo čak 42 više od rođenih.

 – U Sinju je broj živorođenih veći nego 2015. godine za čak za 34 bebe. U odnosu na 2016., više je rođeno njih 25. To je jako veliki uspjeh za tako malu sredinu – kaže Pokos, a tumači kako je u splitskom prstenu broj općina i gradova s prirodnim prirastom veći zahvaljujući u prvom redu Solinu, Kaštelima, Dugopolju, Klisu i Podstrani. – Relativno je velik i broj jedinica s većim prirodnim prirastom u zadarskom okružju (Biograd, Bibinje, Galovac, Pakoštane, Poličnik i Tkon). No, nažalost, ti pozitivni trendovi ne mogu bitno promijeniti opću situaciju. Hrvatska nastavlja izumirati, samo malo sporije – tumači dr. Pokos.

Lani je rođeno 36.945 djece, a umrlo je 52.706 osoba. U minusu smo za oko 15.000 ljudi. Iako je rođeno 389 djece više nego godinu prije, demografi u tome ne vide ništa ohrabrujuće.  Riječ je, kažu, o uobičajenim oscilacijama, a za zaokret je potreban rast od najmanje 5000 rođene djece godišnje, čime bismo se vratili na razinu prije 2010. godine. Usporedbe radi, 2008. godine u Hrvatskoj je rođeno 43.753 djece, odnosno 6,5 tisuća više nego lani.

Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju kako se sve manji broj žena odlučuje za rađanje u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje. Osim što je najviša stopa poroda pomaknuta u dobnu skupinu 30-34 godine, više su i stope rađanja u dobi 35-39 i 40-44 godine. Lani su tri rodilje bile mlađe od 15 godina, čak 884 mlađe od 19 godina, a najviše je rodilja, njih 35 posto, bilo u dobi između 30 i 34 godine. Dvije su rodilje u Hrvatskoj prešle 50 godina.
U 40 posto poroda rođena je prva beba u obitelji, u njih 35 posto novorođeni već imaju brata ili sestru, 5100 beba treće su dijete u obitelji, dok su manje od pet posto novorođene bebe u obiteljima koje već imaju troje djece.

U svim rodilištima u  Hrvatskoj u prošloj godini, u 663 poroda rođeni su blizanci, devet poroda je bilo s troje djece, a jedan s četvoro.