Bitka za atraktivnu fotelju ulazi u završnicu: Komu 'Krka' i slapovi milijuna kuna?

Bitka za ravnateljsku poziciju u Nacionalnom parku Krka ulazi u svoju završnicu. Do početka veljače znat će se ime novog ravnatelja ove samoodržive, profitabilne javne ustanove koja raste iz godine u godinu i po svojim programskim ambicijama i po svojim prihodima i atraktivnosti. NP Krka je na kraju 2017. imala prihod od 122 milijuna kuna. Plaća ravnatelja Parka je između 12 i 15 tisuća kuna, i nije da nema i unosnijih sinekura od te, ali je nemjerljiv značaj koji čelnik ustanove ima u lokalnoj zajednici koju Park suportira u mnogočemu, od kulture preko sporta do civilnog društva.

Natječaj za novog ravnatelja je raspisan 27. prosinca prošle godine, zaključen je 4. siječnja ove, a 22. siječnja šest kandidata koji ispunjavaju sve propisane uvjete iz natječaja obavilo je intervju s članovima Povjerenstva u Ministarstvu okoliša. Intervjuirani su: aktualni ravnatelj Javne ustanove NP Krka Krešimir Šakić, koji je uspio odraditi na toj funkciji pune četiri godine, iako se vlast u pola mandata promijenila, državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac, ravnateljica šibenske Opće bolnice Sanja Jakelić, ravnateljica Studentskog centra u Šibeniku Nella Slavica, dr. znanosti u polju ekonomije, nezaposlena hrvatska braniteljica Ljiljana Zmijanović i direktor Udruge za zaštitu okoliša "Hippocampus" iz Biograda Željko Domitrović.

Komu će ministar Tomislav Ćorić povjeriti četverogodišnji mandat za upravljanje NP Krkom, ovog trenutka je moguće samo spekulirati. Jedni bi se kladili na Josipu, drugi na Sanju, treći na Nellu... A uz činjenicu da je Ljiljana Zmijanović, uz sve, i nezaposlena hrvatska braniteljica, pa bi shodno zakonu, s obzirom na to da ispunjava sve natječajne uvjete, trebala imati prednost, ovaj bi izbor mogao biti i dodatno intrigantan.
S obzirom na to da je kod nas mjesto ravnatelja NP-a politička pozicija, gotovo je izvjesno da će novi ravnatelj biti član(ica) HDZ-a, a zanimljivo je da su u ovom sekstetu intervjuiranih sve četiri kandidatkinje "stranački podobne", za razliku od njihovih kolega koji nisu HDZ-ove akvizicije.

A što kažu kandidati o sebi i svojim vizijama razvoja NP Krka?

Krešimir Šakić, ravnatelj ustanove od 2015., na tu je funkciju došao s mjesta ravnatelja Studentskog centra u Šibeniku, a bio je i direktor Tvornice elektroda i ferolegura tijekom njezine ekološke sanacije. Do 2009. je bio privatni poduzetnik, direktor i vlasnik putničke agencije "Aquarius". Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je i magistrirao, a potom upisao doktorski studij na Sveučilištu u Puli koji je u tijeku.
U programskom konceptu rada i razvoja ustanove od 2019. do 2023. Šakić na prvo mjesto stavlja zaštitu prirodnih ali i kulturno-povijesnih vrijednosti zbog čega, kako navodi, ustanova mora u naredne četiri godine donijeti dva strateška planska dokumenta – Prostorni plan NP Krka i Plan upravljanja NP Krkom, koji će odrediti razvoj Parka u idućih 10-20 godina.
U dvije naredne godine, glavnina aktivnosti trebala bi se odnositi na dovršetak realizacije dvaju projekata – "Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka Krke" i "Centar za upravljanje posjećivanjem Nacionalnog parka Krka – Lozovac" – za koje je ugovoreno sufinanciranje iz EU fondova, a u okviru novog mandata, trebalo bi realizirati i viseći most preko Čikole, između utvrda Nečven i Trošenj, kao buduću svjetsku atrakciju.

Biograđanin Željko Domitrović diplomirani je inženjer agronomije. Kazao nam je kako radi još od studentskih dana, a okušao se u privatnom i javnom, profitnom i neprofitnom sektoru, uglavnom na vodećim pozicijama, osnivao je LAG "Laura" u Biogradu, sa suprugom vodio OPG, danas vodi Udrugu i vjeruje da bi se dobro snašao i na mjestu ravnatelja NP Krka.
– Iskreno, prijavio sam se na natječaj jer je riječ o poslu sa sigurnom i dobrom plaćom, smatram se sposobnim voditi NP i, naravno, želim vjerovati da će pobijediti struka, a ne politika – kaže Domitrović. Njegova je početna vizija, kako nam je rekao, povezati sve zaposlene u javnoj ustanovi u jedan koherentan tim, osigurati im mentorsku edukaciju i time omogućiti da dalje rade na povlačenju sredstava iz EU-a i samostalno apliciraju razvojne projekte Nacionalnog parka.

Liljana Zmijanović, doktorica društvenih znanosti – polje ekonomije (završila je Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, a doktorirala na temu "Održivo integralno upravljanje zaštićenim područjima"), ima i dodatno obrazovanje kao certificirani menadžer projekata EU, ECQA. Aktivna sudionica Domovinskog rata, brigadni izviđač, ima 482 dana u borbenom sektoru. Bivša je zaposlenica NP Krka gdje je radila kao rukovoditeljica službe za promociju, a od 2016. je nezaposlena, bavi se znanstvenim radom i povremeno radi kao nastavnica.
– Primjenom dubinskih znanstvenih analiza kod NP Krka utvrdila sam neodrživost sadašnjeg upravljačkog modela koji smatram pogrešnim kao i provođenje upravljačkih mjera od strane sadašnjeg ravnatelja, te potpuno nerazumijevanje koncepcije prihvatnog potencijala okoliša za posjetitelje – objašnjava svoja polazišta Ljiljana Zmijanović.
– Za saturaciju Skradinskog buka nije kriv turizam, nego loše upravljanje – tvrdi doktorica znanosti Zmijanović. Brojne znanstvene studije dokazuju da postoji potencijal povećanja prihvata posjetitelja upravo na Skradinskom buku, a uprava ga smanjuje i limitira. Na to sam, napominje, ukazivala ravnateljima odavno, da bi mi na kraju zabranili pristup podacima o broju posjetitelja – požalit će se Ljiljana. Iz NP Krka je otišla 2009., nakon što je degradirana na niže rangirano mjesto jer je, kaže, pokušavala upozoriti na krive upravljačke odluke. Odbila je to radno mjesto, i dobila, kako tvrdi, otkaz. Potom se posvetila magisteriju i doktoratu. Povremeno predaje u srednjoj školi i obožava rad s mladima.

Josipa Rimac, u ovom krugu kandidata, doima se kao politička veteranka. Završila je specijalistički diplomski stručni studij Menadžment održivog razvoja turizma na zagrebačkom Veleučilištu Vern, Visoku poslovnu školu Libertas i stručni studij ekonomije na splitskom Veleučilištu. Bila je ravnateljica Crvenog križa u Kninu, potom cijelo desetljeće kninska gradonačelnica(od 2005. do 2015.). U Hrvatskom saboru je provela jednu godinu (2015.-2016.), bila je direktorica HDZ-ove kampanje u parlamentarnim izborima 2015., u mandatu Tomislava Karamarka kao šefa stranke, a trenutno obnaša dužnost državne tajnice u Ministarstvu uprave.
– Smatram da je Nacionalni park Krka kralježnica Šibensko-kninske županije koja povezuje Knin sa Šibenikom i sve gradove na toj relaciji. Čvrsto vjerujem, tko god bio izabran za ravnatelja, da će nastaviti razvijati Park kao destinaciju za posjetitelje i okosnicu razvoja cijele županije. Smatram da se treba okrenuti unutrašnjosti županije i više voditi računa o izvoru i gornjem toku Krke, što znači i sjeverni ulaz u NP, onaj kninski – govori Josipa Rimac. Jer, veli, nije NP Krka samo Skradinski buk i Roški slap, već treba valorizirati i područje Promine, Drniša. Zagovara suradnju s kninskim Veleučilištem "Marko Marulić", razvoj OPG-ova i povezivanje utvrda u prostoru NP, od Knina do Šibenika.
– Primarno sam za adekvatnu zaštitu samog izvora Krke, kako bi i Knin i Drniš imali veće gospodarske efekte od svog najvrjednijeg resursa. Krka ima ogromno bogatstvo u svom gornjem toku – ističe Josipa – i treba ga napokon prezentirati.
Mi iz ovog kraja, možemo otići svuda, ali gdje god pošli, zavičaj nas uvijek zove – reći će intrigantna Kninjanka.

Nella Slavica je diplomirana ekonomistica, trenutno na dužnosti ravnateljice Studentskog centra u Šibeniku. U SC je došla iz Zadra gdje je radila u Jedriličarskom klubu "Uskok". Kao da se pripremala za ovu priliku, Nella se i dodatno obrazovala te stekla zvanje specijalistice za zaštitu okoliša, voditeljice izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova, a ima i certifikat u području javne nabave te status službenika za zaštitu osobnih podataka itd. Ima, kako ističe, više od 15 godina radnog iskustva na rukovodećim položajima u javnom i privatnom sektoru. Članica je projektnog tima od samog početka realizacije projekta Studentski dom Palacin.

– Iznimna mi je čast, ističe Nella Slavica, biti među šest odabranih i smatram da svi mi planiramo raditi na ostvarivanju zadane vizije upravljanja Javnom ustanovom "Nacionalni park Krka". Za mene NP Krka predstavlja mnogo više od zaštićene i očuvane prirode jer sam cijeli svoj život vezana uz njega. Svaki slobodan trenutak nastojim provesti na obali rijeke Krke i oni koji me poznaju, vrlo dobro znaju moju ljubav i poštovanje prema životinjama i prirodi, a iz istih razloga odlučila sam se prijaviti na natječaj za ravnateljicu – objašnjava Nella.
– Razvoj NP Krka vidi primarno kroz segment zaštite i očuvanja prirode, koja će u konačnici osigurati postojanost temeljnih vrijednosti i potencijala za daljnji razvitak te razvijanje svijesti kod svih dionika o značaju očuvanja prirodnog bogatstva koje će pametnim, promišljenim i održivim korištenjem osiguravati višestruke razvojne pravce na lokalnoj i nacionalnoj razini – kazala nam je Nella.

I na kraju, apsolutno najveće iznenađenje ovog natječaja, liječnica Sanja Jakelić, ravnateljica šibenske bolnice. Mnogi bi stavili ruku u vatru za nju kao glavnog favorita ovog natječaja, a kod nekih i sama činjenica da se jedna iskusna liječnica javila na natječaj za ravnatelja NP Krka, izaziva zazor i neodobravanje. Jer, liječnici su kod nas sve deficitarnija struka.
– Završila sam Medicinski fakultet u Rijeci, a nakon odrađenog staža, nisam odmah našla posao, pa sam zajedno s obitelji pokrenula privatni biznis i četiri godine se bavila isključivo ugostiteljstvom i turizmom. Poslije sam radila u farmaceutskoj struci, jedno vrijeme u Domu zdravlja u Drnišu, jednu sezonu u Rogoznici, da bi 2007. dobila specijalizaciju u KBC-u Split. Specijalistički ispit položila sam 2010, i počela raditi u šibenskoj bolnici. Nakon sanacije bolnice 2016., postala sam ravnateljica – govori nam Sanja Jakelić.
Svjesna je da su mnogi iznenađeni njezinom kandidaturom, ali u sebi nosi stalni poriv da odgovori postavljenim izazovima...
– Osim dermatologije koju volim puno više od upravljanja sustavom, stalno me provocira ideja o mogućem povezivanju dermatologije i turizma. Natječaj za ravnatelja NP Krka sam doživjela kao priliku za to. Vidim mogućnosti u povezivanju NP-a s dvjema županijskim bolnicama, šibenskom i kninskom. Šibenska ima ljudske, ali nema prostorne kapacitete. Kninska, pak, ima prostorne, ali nema ljudske. Prije nekoliko mjeseci u Kninu je otvorena jedinica stacionarne fizikalne terapije ali je pitanje koliko će opstati s obzirom na broj stanovnika naše županije. Morat će se razvijati kao regionalni rehabilitacijski centar i tu vidim prostor za povezivanje NP-a i zdravstva – poručuje Sanja. Smatra da je razvojna politika NP-a i danas dobro determinirana i da joj treba samo kontinuitet.