Dr. Željko Burić, gradonačelnik Šibenika, odradio je trećinu drugoga mandata, i evo što kaže o dosad učinjenom i planovima u bliskoj budućnosti: Nakon Poljane gradit će se prsten garaža diljem grada

Povod za razgovor sa šibenskim gradonačelnikom dr. Željkom Burićem je Dan grada i blagdan nebeskog zaštitnika svetoga Mihovila. Ali razloga je puno više...

- Između vaša dva mandata tvrdili ste "da ste probudili Šibenik". Sada ste odradili trećinu drugog mandata. Je li se pozitivan proces nastavio?

- Teško je biti do kraja objektivan, ali mislim da se naše poruke iz predizbornih kampanja zaista ostvaruju. Prva je bila "Šibeniče, probudi se", a druga "Šibeniče, samo naprid". Šibenik je prije šest godina bio samo grad između Zadra i Splita, u kojemu se ništa nije događalo. Mi smo se probudili i idemo naprijed. Uvijek može biti bolje. No, priznajte da se kod ljudi iz drugih gradova promijenila percepcija o Šibeniku.

- Možete li napredak ilustrirati i brojkama?

- Volim reći da je statistika majka svih prevara, ali i otac svih odluka. Samo ako se suočite s realnim statističkim podacima, možete donijeti ispravne odluke. U ovom trenutku više od 30 posto prihoda grada Šibenika čini gospodarstvo. Turizam je, pak, na 17 posto. Šibenik trenutno nema ni jedan gospodarski problem. U nekadašnji je TLM ušao strateški partner iz Slovenije, IMPOL. S konceptom ulaganja u valjaonice, hladne i tople, te daljnjim razvojem ulaganja u ljevaonice. Šibenik je ponovno postao centar aluminijske industrije u Hrvatskoj. Na to se sjajno nadovezao centar Alutech, profitirala je šibenska Luka, a samim time kooperanti i mali obrtnici. Ne smijemo zaboraviti ni Pode, na kojima funkcionira tridesetak tvrtki s 1300 zaposlenih. Oni su pravi mali motor malog i srednjeg poduzetništva.

Nikad bolje

- Kako, međutim, do većeg proračuna? Bez više gradskog novca katkad obećate i ono za što niste sigurni da ćete ispuniti!?

- Naravno. Ipak je novac i rezultat i pokretač svega. U ovom trenutku, nakon šestomjesečnog izvješća, mogu reći da nikad nismo bolje stali. Imamo 11 milijuna kuna više prihoda nego rashoda. Valja pametno i racionalno voditi rashodovnu stranu, ali pritom se ne smije zaustaviti razvoj. Da smo u minulih pet godina razmišljali samo o tome kako sačuvati novac u proračunu, od Šibenika ne bi bilo ništa. Trebalo je završiti i plažu Banj, i Tvrđavu svetog Mihovila. Trebalo je platiti i naslijeđene kreditne obveze. Nisam se osvrtao na ni jednu prethodnu gradsku vlast, jer vjerujem da su svi ljudi, koji su dosad vodili grad, imali dobre namjere.

- Šibenik je, tvrdite, došao iz petog razreda razvijenosti u osmi, najveći razred…

- Koliko je to s jedne strane dobro, toliko je i loše. Sada će nam, zbog takve indeksacije, put do europskog, pa i državnog novca biti teži. Više nećemo imati snažan alibi u zahtjevima i lobiranju za sredstvima. Ruku na srce, proračuni lokalnih jedinica se nikad neće ozbiljnije promijeniti ako ne dođe do decentralizacije.

- Za jesen je, poslije više odgađanja, najavljen početak realizacije projekta parkinga ispod Poljane. Je li ta investicija preskupa ili barem skupa?

- Slažem se da je skupa! No, na Poljanu ne gledam kao na investiciju za koju su jedini kriteriji profitabilnost i samoodrživost. Uostalom, investitor u tom projektu nije Grad, nego Gradski parking. Parking je u Šibeniku postao vrijedan kao suho zlato. Zato valja ulagati a ne samo pituravati i naplaćivati postojeće gradske površine. Gradski parking više nikad neće biti isti nakon te investicije. Ubuduće će u svom vlasništvu imati i autobusni kolodvor, i podzemnu garažu. S podzemnim parkingom će pet hotela u staroj gradskoj jezgri konačno imati normalne uvjete za svoje goste. Ta jedna etaža s 260 mjesta bit će i poticaj obrtnicima, trgovcima, ugostiteljima u staroj gradskoj jezgri. Ugostitelji će moći poništiti cijenu parkinga u trajanju od jednog sata ako je gost ostavio automobil na Poljani. Dobit izgradnje garaže bit će višestruka! Poljana je centar, ali to ne znači da odustajemo od projekta prstena garaža diljem grada.

Težak projekt

- Šibenčani su posebno nestrpljivi kad je riječ o uređenju prostora bivšeg TEF-a. Oživljavaju i stari san da se grad počne polako seliti na drugu stranu zaliva...

- Projekt TEF-a je težak, kompliciran posao. Na njemu bi mogli doktorirati mladi pravnici i ekonomisti. Danas s ponosom mogu reći da više ništa ne može zaustaviti dolazak investitora na prostor bivšeg TEF-a. Ostalo je, međutim, puno administrativnog posla. Nama je dan rok od 12 mjeseci, u kojemu to moramo riješiti. Na zadnjoj gradskoj sjednici potencirali smo osnivanje tvrtke "Batižele", dakle razdvajanje od TEF-a. Slijedi dokapitalizacija, mora se evidentirati svaka lipa nekadašnje velike tvornice, niz založnih prava… "Batižele" će biti u 80-postotnom vlasništvu Grada, a ostatak će biti u vlasništvu države. Nama kontinuirano dolaze potencijalni investitori - Nijemci, Kinezi, Iranci… Tko god to bude, Grad će uvjetovati spajanje plaže Banj i Batižela, izgradnju hotela i stambene zone. I još nešto - makar ne znam hoćemo li u tome uspjeti - izgradnju multifunkcionalne sportske dvorane. Taj bi prostor trebao Šibeniku omogućiti živost i u kulturnom smislu. Živost, koju ćemo preslikati sa Svetog Mihovila u zatvoreni prostor. Selidba grada preko Šibenskog mosta je, ipak, nešto dalja perspektiva.

- Načičkani kupači na Banju i Brodarici jasno govore da je uređenje tih plaža bio pogodak. Sad su se pojavila i sentimentalna, pa i praktična razmišljanja zakletih Šibenčana, koji se pitaju jesu li na redu Martinska i Jadrija?

- Apsolutno. Cilj je da Srima, Jadrija, Kanal svetog Ante, Zablaće, Solaris, Podsolarsko, Brodarica, dakle cijelo područje unutar granica Šibenika, bude jedna jedinstvena plaža. Na Jadriji je nužno konkretizirati suradnju između Županije i Grada. Kanalizacija i kabine su prioritetni problemi Jadrije. Mi smo već napravili idejni, a sada je naručen i izvedbeni projekt uređenja kabina i glavne plaže. Uklonit ćemo stare kabine i napraviti nove, istog oblika i veličine. Plaža će dobiti novi izgled. Na Jadriji je trenutačno bezvlašće. Možda bi to riješila udruga, koja će upravljati parkiralištem, lučicom i na taj način stjecati prihode!? Plan je da već iduće ljeto uvedemo brodsku liniju, koja će povezivati Šibenik, D-resort, Banj, Martinsku, Minersku i Jadriju. Nadam se da ćemo tako oživjeti Martinsku.

Brodske linije

- Otoci predstavljaju Ahilovu petu Šibenika, ali i nevjerojatan potencijal. Postoji li u tom smislu strateški plan?

- Imamo ga! Ove jeseni gradit će se, vjerujem, prva faza otočnog vodovoda. Taj bi projekt vodovodne mreže najkasnije do 2020. godine trebao spojiti Srimu, Obonjan, Zlarin, Kaprije i Žirje. Velika je stvar što je projekt Centar koraljara na Zlarinu prošao kod Europske unije i dobio više od 20 milijuna kuna. Uz izgradnju komunalne infrastrukture, on će otvoriti radna mjesta. Na Zlarinu je ove godine u školu krenulo sedam prvašića, što je jasan znak da ljudi žele živjeti na otocima. Intermodal bi nam trebao osigurati suvremene, brze, ekonomski lako održive brodove i linije. A to bi značilo da imamo šest, sedam pruga dnevno prema našim školjima.

- Kako riješiti problem alternativnih pristaništa na Žirju i Kapriju, gdje brod zbog vremenskih uvjeta ne pristane 50 puta godišnje?

- Županijska lučka uprava je u suradnji s nama ponudila rješenje i za te probleme. Alternativna pristaništa na Kapriju, Zlarinu, pa i na Žirju bi se trebala rješavati europskim novcem.

Kultura i sport

- Ruku na srce, život nisu samo komunalni problemi, turistički promet, proračunske brojke, već i kultura, sport… U vašem su se mandatu promijenila čak tri ravnatelja Kazališta…

- Kultura predstavlja identitet svake sredine. Bez obzira što su se promijenila tri ravnatelja, mislim da je dobro što su svi bili naši, Šibenčani. I Nera Gojanović, i Maja Trlaja, i novoizabrani Jakov Bilić. Temeljni problem, koji su imali Nera i Maja, nalazio se u Kazalištu. To su bili međuljudski odnosi. Mislim da se stvari po tom pitanju odvijaju u dobrom pravcu. Mi smo, pak, pokrenuli projekt temeljite obnove Kazališta. Sada čekamo da se otvori fond na koji ćemo prijaviti taj projekt. To bi se trebalo dogoditi u prvom kvartalu iduće godine. Bio bih presretan, kad bismo prije ljeta 2020. godine mogli predstaviti obnovljenu Poljanu i Kazalište.

- Novaca kronično manjka za sport i kulturu…

- Što je grad bogatiji, to će biti više novca i za kulturu, i za sport. Ja sam obećao da će za iduću proračunsku godinu ponovno doći do povećanja sredstava za sportske objekte, odnosno klubove. Lani smo digli proračun za milijun kuna, što je 25 posto više nego što su klubovi dotad imali. Konačno je konsolidirana situacija u Nogometnom klubu Šibenik. Napravljen je sjajan pomoćni teren, a HNS bi trebao financirati reflektore. U naš stadion treba sustavno ulagati, kako bismo ga doveli na pristojnu razinu. HNK Šibenik danas funkcionira bez političke šape, makar se politika njega nikad neće odreći. Međutim, priželjkujem da se uskoro pojaviti strateški partner, koji će pomoći da Šibenik ponovno postane prvoligaš. Nogomet je, uz košarku, vaterpolo i veslanje prioritetni šibenski sport.

- Sretan vam Dan grada i – Šibeniče, samo naprid!

- Pridružujem se u čestitci svim Šibenčanima! Napredak Šibenika nam je jedini motiv. Naš je grad našao svoj put i vjerujem da će na njemu ustrajati - završio je Burić.

Zašto kasni sveti Ivan?

Jasna je nakana Grada da kulturnu baštinu poveže s turizmom. U tom je smislu pokrenuta i revitalizacija Tvrđave svetog Ivana. No, pojavio se problem nakon što je Europa prihvatila taj projekt…

- Najgore što se može dogoditi kod provođenja projekta jest da se nakon objave natječaja, potpisa ugovora s potencijalnim izvođačem i početka radova pojavi problem nerealnih i neusklađenih cijena s objektivnim troškovima. Tada ulazite u problem sa zakonom. To se nama dogodilo na Svetom Ivanu.

U proceduri konzervatorskih i arheoloških radova realna je građevinska cijena na tržištu porasla za 20-30 posto. Mi smo u suradnji s projektantom inzistirali da se usklade svi projekti s realnim troškovnicima prije nego što se objavi natječaj. Paralelno je išla suradnja sa Središnjom agencijom za financiranje projekata kako ne bismo došli u probleme. Bolje je projekt finiširati jednu godinu kasnije, a da radovi teku glatko, nego da dođe do nepredviđenih zastoja. Sada su cjenici posloženi, jednako kao i arheološki i konzervatorski radovi. Očekujem da bi ovih dana trebao biti objavljen natječaj za izvođača radova na Tvrđavi svetog Ivana.